Ili je to barem bio slučaj do sada.
Znanstvenici su otkrili da su dlakavonogi šišmipi vampiri iz sjevernoistočnog Brazila 'unaprijedili' svoju prehranu, jer su uhvaćeni kako se noću hrane na ljudima, a to je nešto što nitko nije mislio da je moguće, piše Science Alert.
"Bili smo dosta iznenađeni", izjavio je Enrico Bernard sa Saveznog sveučilišta i Pernambucu, Brazil. "Ova vrsta nije prilagođena da se hrani krvlju sisavaca."
Iznenađujuća vrsta
Prije nego što su znanstvenici došli do ovog pomalo zastrašujućeg otkrića, ako ste trebali izabrati vrstu šišmiša vampira koje biste se trebali najviše bojati, očiti bi izbor bio obični šišmiš vampir (Desmodus rotundus).
Postoje tri vrste šišmiša vampira, koje sve žive u Amerikama, a obični šišmiš vampir jedini je koji pije krv sisavaca. Omiljene su mu žrtve domaće životinje, poput krava, konja i svinja, a izrazito rijetko napadaju ljude.
Uz obične, tu su još i bjelokrili šišmiši vampiri (Diaemus youngi), i dlakavonogi šišmiši vampiri (Diphylla ecaudata), za koje se smatralo da se primarno hrane pticama, poput domaćih kokoši.
Različiti oblici krvi
Ljudi su teoretski bili sigurni od ove dvije vrste, jer je hranjenje krvlju izuzetno teška adaptacija za sisavca. Potrebne su ekstremne morfološke, fiziološke i bihevioralne prilagodbe kako bi se neka vrsta počela hraniti krvlju, a iznenadno prebacivanje s ptičje na krv sisavaca uopće nije djelovalo moguće.
Stvar je u tome da se krv sisvaca i ptica razlikuje u svome sastavu, posebno u pogledu prehrambenih elemenata. Tako ptičja krv sadrži više vode i masti, dok je krv sisavaca bogatija suhim tvarima, uglavnom proteinima.
Dosadašnja ispitivanja su pokazala da kada sišmiši koji se inače hrane krvi ptica na izbor imaju samo krv svinja i koza, oni se radije odlučuju na post, a neki su čak i umrli od gladi.
Neočekivani tragovi
Ali kada su Bernard i njegov tim istraživali prehranu kolonije dlakavonogih šišmiša vampira u šumama Caatinge u sjevernoistočnom Brazilu, otkrili su nešto neobično.
Genetska analiza 15 uzoraka fekalija sadržavalo je DNK ptica, kao što se i očekivalo, ali 3 uzorka sadržavali su mješavinu ljudske i ptičje DNK, što je ukazivalo da se te jedinke hrane i ljudima i pticama.
Zanimljivo, tim znanstvenika primjetio je kako su vrste ptica koje predstavljaju najčešći izvor hrane ovih šišmiša počele nestajati iz tog područja zbog deforestacije i lova.
Loši životni uvjeti
Udomaćene ptice poput kokoši stoga predstavljaju još primamljiviju opciju zbog pada broja divljih ptica, a kako većina ljudi drži svoje kokoši u bliskom kontaktu, očajni su se šišmiši počeli hraniti i jednima i drugima.
"Uvjeti stanovanja u Caatingi najčešće su siromašni, a domaće su životinje obično u bliskom kontaktu s ljudima, što bi moglo objasniti pojavljivanje i ljudske i kokošje krvi u nekim uzorcima", objavio je tim.
Postoji još puno otvorenih pitanja, od kojih je najveće kako je ova kolonija šišmiša uspjela procesirati ljudsku krv bogatu proteinima, kada su evoluirali kako bi mogli probavljati ptičju krv bogatu mastima.
Drugo je pitanje predstavlja li to zdravstveni rizik za ljude, posebno ako see uzme u obzir činjenica da je još od prije poznato kako ova vrsta šišmiša prenosi hanta virus, koji može biti smrtonosan za ljude.