"Ovo bez sumnje nije dobra vijest", rekao je evolucijski antropolog Ian Gilby sa Državnog sveučilišta u Arizoni koji je sudjelovao u istraživanju.
"Mužjaci koji su pokazivali izravnu agresiju prema ženkama imali su veće izglede da postanu roditelji njihovih zajedničkih potomaka od onih 'sramežljivijih'", kazao je Gilby.
Istraživanje je provedeno na vrsti majmuna genetski najbližoj ljudskoj vrsti, no znanstvenici su oprezni u donošenju zaključaka kada je posrijedi seksualno nasilje kod ljudi.
Pokorile se iz straha
"Pretpostavljamo da su ženke bile uplašene dugotrajnim zlostavljanjem te su se u plodnom razdoblju prešutno složile ili čak potaknule parenje s takvim mužjakom, izbjegavajući parenje s drugim mužjacima u njihovoj prisutnosti, jer su strahovale od novog maltretiranja", objasnila je evolucijska antropologinja Anne Pusey sa sveučilišta Duke koja je također sudjelovala u istraživanju.
Znanstvenici su zamijetili i da parenje nije uslijedilo za vrijeme zlostavljanja ili neposredno nakon njega već nakon dvogodišnjeg ili trogodišnjeg razdoblja bullyinga.
Stručnjaci ističu da čimpanze i čovjek dijele matrilinearnog pretka. Vrijeme postojanja posljednjeg zajedničkog pretka čimpanze i čovjeka nije čvrsto određeno no fosilni nalazi ukazuju na to da je posljednji zajednički predak stariji od 7 milijuna godina te da su načini parenja dviju vrsta različiti.
"Unatoč tomu uvidom u ovakvo ponašanje kod čimpanza moglo bi se pomoći ljudskoj vrsti, a nadajmo se i spriječiti slično ponašanje", rekao je Gilby.