Jedan od najvećih napredaka koje je znanost imala u minuloj godini sigurno je uspješno slijetanje NASA-inog robota Curiosity na Mars, bez oštećenja ijednog od radnih dijelova. Dogodilo se to početkom kolovoza. Od tada na Zemlju ovaj jednotonski rover svakodnevno šalje nove fotografije i podatke sa susjednog planeta.
Reproduktivna medicina uspjela je u laboratoriju proizvesti jajne stanice i to upotrebom matičnih stanica. Japanski istraživači su, naime, uspjeli proizvesti leglo zdravih miševa koristeći samo matične stanice njihove majke. Ovo je otkriće iznimno važno za liječenje neplodnosti kod žena.
Uz pomoć lasera koji je oko milijardu puta jači od tradicionalnog rentgena otkrivena je i struktura proteina koji je odgovoran za prenošenje afričke bolesti spavanja. Ova bolest ubija 30 tisuća ljudi godišnje, a otkriće ponašanja ovog enzima trebalo bi doprinijeti izumu lijeka.
Proteza pokretana mislima, neutrino i čestica za novu generaciju elektronike
Kineski znanstvenici uspjeli su registrirati promjene na subatomskoj čestici zvanoj neutrino, koja se može kretati brzinom svjetlosti. Čudesni neutrino pojavljuje u tri oblika različite mase - elektron, muon i tau - a daljnja istraživanja bi trebala dati odgovor na pitanje zašto u svemiru ima toliko materije, a tako malo antimaterije. Nastaju radioaktivnim raspadom atoma ili nuklearnih reakcija kakve se događaju na Suncu.
Ove godine uspjelo je i pokretanje ručne proteze - mislima. Naime, pacijentu je ugrađen implantat u koru mozga koji služi za očitavanje moždanih valova i njihovo pretvaranje u signal za upravljanje robotskom rukom.
Nizozemski su znanstvenici otkrili Majorana fermion - česticu koja se ponaša kao vlastita antičestica i smatraju kako bi njihova upotreba mogla biti daleko efikasnija za pohranu i procesuiranje podataka nego druge kvantne jedinice kakve se upotrebljavaju danas u elektronici. Antičestica, inače, subatomska čestica koja ima istu masu poput čestice, samo je suprotnog električnog i magnetnog naboja.
Dešifriranje genoma i manipulacija genima
Razotkriven je genom denisovanaca, pećinskih ljudi čije su kosti pronađene na Sibiru i za koje se procjenjuje da su hodali Zemljom prije 80 tisuća godina. Usporedbama genoma modernog čovjeka i njegovih dalekih predaka otkriva više o načinu na koji su živjeli i kako su evoluirali.
U rujnu su objavljeni rezultati gigantskog projekta ENCODE, na kojemu je deset godina radilo više od 400 znanstvenika. Oni se još uvijek ispituju, a trebali bi pomoći u dešifriranju ljudskog genoma i sponama DNA lanaca s proteinima, drugim DNA i RNA nizovima.
Izumljen je i novi alat za manipulaciju genima - protein poznat kao TALEN. Uz pomoć njega izmijenjeni su geni muhe, riba, žaba, stoke, čak i unutar čovjekovih stanica. Smatra se da bi mogao poslužiti traženju i prepravljanju gena i njihovoj zamjeni u svrhu liječenja.
Bozon
No, najvećim se pomakom smatra CERN-ovo otkriće čestice koja se ponaša poput legendarnog Higgsova bozona, 4. srpnja ove godine. "Božja čestica" postojala je do ove godine samo u teoriji. Bitna je zato što dokazuje postojanje nevidljivog polja koje daje masu materiji. Prema pisanju časopisa Science, to je vrlo popularna teorija koja objašnjava kako čestice međusobno komuniciraju preko elektromagnetskih, slabih i jakih nuklearnih sila i time stvaraju materiju u svemiru.
