Fosil gljive stare 440 milijuna godina najstariji je fosil ikada pronađen. Ali nije njegova starost ono što je najviše impresioniralo znanstvenike, već to što su otkrili da se radi o glavnom organizmu koji je omogućio širenje života na kopno.
Ova nevjerojatna gljiva nazvana Tortotubus popunjava važnu rupu u evoluciji života, postavila je temelje za kasnije kompleksnije kopnene biljke i životinje. Učinila je to tako što je započela proces truljenja i formacije plodnog tla.
"Tijekom perioda u kojem je ovaj organizam postojao život je gotovo potpuno bio ograničen na oceane; na kopnu se još nije razvilo ništa kompleksnije od jednostavnih mahovinastih i lišajevskih biljaka", objašnjava dr. Martin Smith sa Sveučilišta Durham.
"Ali prije nego što su mogle doći cvjetajuće biljke i drveća, ili životinje koje su ovisile o njima, trebao se uspostaviti proces truljenja i formiranja tla. Ovaj fosil pokazuje kako su gljive kolonizirale kopno prije nego što su prve životinje napustile oceane."
Radeći s mikrofosilima iz Švedske i Škotske, od kojih je svaki kraći nego što je vlas ljudske kose široka, dr. Smith je uspio pokazati kako oni predstavljaju dijelove jednog organizma u različitim stadijima rasta.
Nakon što je uspio rekonstruirati rast mogao je pokazati da fosili predstavljaju micelij - korjenolike vlati koje gljive koriste za izvlačenje hranjivih tvari iz tla.
Općeprihvaćeno je da je život prvi put migrirao iz oceana na kopno početkom peleozoika - prije između 500 i 450 milijuna godina. Ali prije nego što su se neki kompleksniji oblici uopće mogli pojaviti trebale su postojati hranjive tvari od kojih bi mogli živjeti.
Gljive su igrale ključnu ulogu tako što su započele proces truljenja kojim se stvorio sloj plodnog tla koji je s vremenom rastao i time omogućio dolazak biljaka s korijenjem koje su opet mogle podržavati životinje.
Gljive su igrale vitalnu ulogu u tzv. dušičnom krugu u kojem nitrate iz tla izvlači korijenje biljaka od kojih ih zatim u prehrambenom lancu preuzimaju životinje.
Gljive koje sudjeluju u truljenju i razgradnji ostataka biljaka i životinja pretvaraju sastojke koji sadrže dušik natrag u nitrate, koji odlaze u tlo odakle ih biljke mogu opet uzeti.
Ove rane gljive započele su taj proces tako što su dovodile dušik i kisik u tlo.
"Ono što vidimo u ovom fosilu kompleksno je 'ponašanje' biljke u jednom od najranijih kopnenih ekosustava. Doprinosile su formiranju plodnog tla i započele proces truljenja na kopnu", kaže dr. Smith.
Rekao je kako su u to vrijeme na kopnu vjerojatno bile bakterije ili alge koje je Tortotubus mogla razgraditi, ali fosili tih organizama se rijetko pronalaze.