Mnogo je onih pomalo suludih pitanja, znanstveno objašnjivih na koje odrasli ljudi pokušavaju dobiti točan odgovor.
Od kihanja do udara munje, od preživljavanja na pustom otoku ispijajući vlastiti urin pa do mogućnosti da vas ubije samo jedna mala kovanica ukoliko padne s velike visine...
Koja su to najčešća pitanja koja si većina odraslih postavlja u mnogim situacijama, a samo nekolicina njih zna točan odgovor.
Zašto ljudi kišu zatvorenih očiju, ako to učine očima širom otvorenih, hoće li ''iskočiti?''
Ne, neće! Oči se kod većine ljudi prirodnim refleksom zatvaraju prilikom kihanja, a i za to postoji posve opravdan razlog - kako bi se spriječilo da bakterije uđu u oči. Mali broj ljudi to može učiniti i s otvorenim očima, bez da one ''iskoče'', no prosječni čovjek ipak prakticira prvu varijantu.
Možemo li preživjeti jedući samo insekte?
Možda ćete se začuditi, no odgovor je da. Insekti su u biti vrlo hranjivi izvor, postoji više od tisuću vrsta insekata koje čovjek može jesti. Njihova konzumacija osigurat će vam sve potrebne hranjive tvari. Primjerice, gusjenice u sebi sadrže više željeza i proteina nego govedina.
Jesu li psi i mačke zaista dobri za naše zdravlje?
Istraživanja su pokazala da, ukoliko zaista baš i niste ljubitelj pasa, život s njima pozitivno utječe na čovjekovu socijalizaciju, djeluje pozitivno na stres, a ima i mnogih zdravstvenih pogodnosti, primjerice štiti od alergija. Neki čak smatraju da se psi mogu izučiti da detektiraju rak kod ljudi.
Možete li preživjeti na pustom otoku ispijajući svoj urin?
Odgovor je ne. To stvarno nije moguće jer ćete na taj način brzo umrijeti. Urin sadrži velike količine štetnih tvari poput amonijaka i natrija koji su opasni za život. Ispijajući vlastiti urin samo ćete se otrovati. Drugim riječima ukoliko ne pronađete izvor pitke vode, nećete preživjeti.
Zašto grah ljude tjera na ispuštanje plinova?
Grah, baš poput nekih drugih namirnica bogatih celulozom kao što su kupus, rotkvica, brokula, kelj i kruška izazivaju plinove. Zašto je to tako? Enzimi u tankom crijevu nisu u mogućnosti razgraditi ugljikohidrate do kraja, zbog čega oni dolaze u debelo crijevo gdje ih bakterije razgrađuju i oslobađaju ugljični dioksid, vodik i metan – a to su osnovni sastojci plinova.
Može li vaša 'kakica' zaista pomoći zemlji?
Da, itekako. Možda zvuči nevjerojatno, ali britanska komunalna tvrtka Thames Water koja se bavi vodom posljednjih deset godina uspješno koristi ljudsku kakicu kako bi proizvela struju, bilo da je riječ o spaljivanju mulja ili, pak, metana dobivenog iz ukupno 13 milijuna toaleta.
Ove su godine investirali pola milijarde funti u šest novih postrojenja u kojima se vrši postupak toplinske hidrolize kao dio programa koji kanalizacijski otpad pretvara u energiju.
Može li se preživjeti udar groma?
Temperatura groma je zapanjujućih 54.000 stupnjeva, što je toplije od površine Sunca. To znači, ako vas zaista pogodi, da je nemoguće preživjeti taj udar. No, možete izbjeći tu mogućnost. Najsigurnije mjesto kada munje paraju nebom je automobil u pokretu. Riječ je o fenomenu ''Faradejev kavez' - kada grom udari u automobil struja se prenosi metalnom karoserijom da bi se ispraznila u zemlju. Vozaču i putnicima ne može se odgoditi baš ništa.
Može li vas kovanica koja padne s velike visine ubiti?
Ne, kovanica koja pada s velike visine neće vas ubiti, pa čak ni ozlijediti. Za to je zaslužna ''terminalna brzina'' - to je brzina objekta u trenutku kada je dostigao stalnu brzinu, usljed trenja kroz prostor u kojem se giba. Ono ovisi o težini objekta i otporu. Kako se objekt ubrzava (najčešće usljed gravitacije), sila otpora se povećava, pa se ukupna sila smanjuje, a s njom i akceleracija. Pri određenoj brzini, sila otpora će se izjednačiti s težinom objekta. U ovom se trenutku zaustavlja ubrzavanje objekta, te on nastavlja padati dostignutom stalnom brzinom - terminalnom brzinom.
S obzirom da je kovanica sićušna, nema straha za vas život i da padne s najvećeg nebodera na svijetu.