Skeniranje mozga ovog budističkog mislioca pokazalo je, naime, da siva masa njegovog mozga, dok meditira, emitira količinu gama valova kakva "nikad ranije nije zabilježena u neurološkoj literaturi" Gama moždani valovi povezuju se sa pamćenjem, učenjem, pažnjom i savjesnošću.
Šezdesetšestogodišnji Ricard doktorirao je molekularnu genetiku, ali je prije desetak godina znanstvenu karijeru prekinuo i posvetio se religiji.
Sve je stvar vježbanja
Budistički monah tvrdi da svako može biti sretan ako na odgovarajući način trenira svoj mozak. Kaže da se osjećaj sreće može povećati meditacijom i "nabildavati" na sličan način koji se redovnim dizanjem tereta jačaju mišići, piše piše Daily News India.
"Mehanizam radosti i patnje je ono što budizam zapravo pokušava otkriti". To je znanost uma", kaže Matthieu Ricard.
Neurolog Richard Davidson je još prije četiri godine Ricardov mozak ispitivao uz pomoć 256 senzora, u okviru tada početnih istraživanja tzv. neuroplastičnosti, odnosno sposobnosti za promjene, ljudskog mozga.
Znanstvenici su utvrdili da je 12 godina redovnih dugih i kratkih meditacija na pažnju, suosjećanje i emocionalnu ravnotežu učinilo da Ricardov mozak funkcionira bitno drugačije od mozga prosječne osobe.
Život u tri dijela
U okviru ispitivanja zaključili su da je potrebno samo tri tjedna redovne meditacije od po 20 minuta, svakoj osobi koja živi uobičajenim ritmom, da joj se u mozgu dogode pozitivne promjene.
Testovi su također pokazali i da je kod Ricarda ekstremno aktivan lijevi prefrontalni korteks, dio mozga koji povećava sposobnost za sreću i smanjuje negativnost.
Matthieu Ricard živi tako da je svoje vrijeme podijelio na tri dijela. Jedan provodi u povučenosti i meditaciji u budističkim hramovima, drugi u putovanjima po svijetu sa Dalaj Lamom, a treći je posvetio znanstvenim istraživanjima i društvenom angažmanu.