Naime, profesor Daniele Petrella sa Sveučilišta u Napulju i voditelj arheološkog istraživačkog projekta u Japanu smatra da je vjerojatnije da je ovaj mletački trgovac i avanturist "pokupio" priče "iz druge ruke" o Kini, Japanu i Mongolskom carstvu, i to od perzijskih trgovaca koje je susreo na obalama Crnog mora, tisućama kilometara daleko od Orijenta.
Te priče potom je spojio s drugim informacijama koje je imao i tako je nastao jedan od njegovih prvih putopisa, Opis svijeta ili Putovanja Marka Pola, kako se uobičajeno naziva.
Naime, kako je Petrella ispričao za talijanski časopis za povijest Focus Storia, a prenio Telegraph, u Polovom opisu planirane invazije Kublaj Kana na Japan 1274. i 1281. godine postoje nekonzistentnosti i netočnosti.
Polo miješa detalje, brka razdoblja...
"On brka ta dva razdoblja, miješa detalje iz prvog događaja s drugim. Što se tiče prve invazije, on opisuje kako je flota napustila Koreju i kako ju je pogodio tajfun prije nego što je stigla do japanske obale. Ali to se dogodilo 1281. godine: je li stvarno moguće da je navodni svjedok mogao pobrkati događaje koji su udaljeni sedam godina?", kazao je Petrella.
Također, Polov opis mongolske flote je drugačiji u odnosu na ostatke brodova koji su iskopani u Japanu. Polo je pisao o brodovima s pet jarbola, dok su oni iskopani imali po tri jarbola. "Tijekom iskopavanja su se pojavile prve sumnje u mnogo toga što je napisao. Kada opisuje flotu Kublaj Kana, piše o katranu koji se koristio da brodsko korito ne bi propuštalo vodu. Za to se koristio izrazom 'chunam', koji ni na kineskom ni na mongolskom ništa ne znači. To je zapravo perzijska riječ za katran. Također je čudno što, u najvećem broju slučajeva, umjesto da koristi lokalna imena za opis mjesta, koristi perzijske izraze za nazive mongolskih i kineskih mjesta".
Sumnja u Polova putovanja ukoričena još 1995.
Nadalje, Marko Polo je tvrdio da je radio kao izaslanik kod Kublaj Kana, ali njegovo ime se ne pojavljuje nigdje u sačuvanim mongolskim ili kineskim dokumentima. Petrellinu skepsu oko putovanja Marka Pola podupire i teorija britanske povjesničarke Frances Wood, koja je u knjizi Je li Marko Polo išao u Kinu?, objavljenoj 1995. godine, također iznijela sumnju da je Marko Polo otišao dalje od Crnog mora.
Wood je u knjizi istaknula da, usprkos tome što je Polo opisao svakodnevni život i rituale, nije spomenuo običaje stezanja ženskih stopala u Kini, korištenje štapića za jelo, pijenje čaja, pa čak ni Veliki zid.
"U venecijanskim arhivima uopće nema spomena da je Polova obitelj imala direktan kontakt s Kinom. U imovini koju su ostavili nema ničega iz Kine", navela je Wood, kazavši da je jedna teorija da je Polo kopirao svojevrsni vodič o Kini, koji je napisao jedan perzijski trgovac.
"U njegovim putopisima samo je 18 rečenica napisano u prvom licu: rijetko je da on kaže, naprimjer: 'Ovo sam vidio svojim očima.' Vjerujem da je to svojevrsna srednjovjekovna baza podataka europskog znanja o Dalekom istoku u to vrijeme, prije nego da je to pisala jedna osoba", istaknula je Wood.
