NEMA NAM POMOĆI? /

Ako se mlazna struja nastavi pomicati prijete suše, toplinski valovi, poplave, oluje i ekstremne katastrofe

Image
Foto: Profimedia/Ilustracija

Ako se emisije stakleničkih plinova nastave neometano mlazna struja će izaći iz svog normalnog raspona do 2060.

3.10.2021.
19:11
Profimedia/Ilustracija
VOYO logo

Polarna mlazna struja kruži sjevernom hemisferom, kovitla se do devet milja iznad naših glava poput zakrivljene, eterične krune na planeti. Ovaj pojas jakog vjetra razdvaja hladni zrak s Arktika od toplijeg zraka prema jugu i odgovoran je za prijenos vremena sa zapada na istok širom SAD-a, preko Atlantika i u Europu. On kontrolira koliko su ove regije vlažne i tople, piše Business Insider.

No, prema nedavnoj studiji, mlazna struja se pomiče prema sjeveru kako globalne temperature rastu. To je zato što se narušava osjetljiva ravnoteža toplog i hladnog zraka koja održava struju na mjestu. Ako se emisije stakleničkih plinova nastave neometano, pokazalo je istraživanje, mlazna struja će izaći iz svog normalnog raspona do 2060.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
ZABRINJAVAJUĆA STUDIJA /

Klimatske promjene donijet će prirodne katastrofe, vremenske nepogode i ogromne štete

Image
ZABRINJAVAJUĆA STUDIJA /

Klimatske promjene donijet će prirodne katastrofe, vremenske nepogode i ogromne štete

"Početak migracije mlazne struje prema sjeveru možda je već počeo ", rekao je za Insider Matthew Osman, istraživač iz Centra za klimatske sustave Sveučilišta Arizona koji je koautor studije.

To bi napravilo pometnju vremenu na sjevernoj hemisferi, donijevši ekstremnije događaje poput suša i toplinskih valova u južnu Europu i istok SAD-a. Očekuje se više kiše i poplava u sjevernim dijelovima Europe i Skandinaviji, rekao je Osman.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Migracijska mlazna struja

Sjevernoatlantska mlazna struja postoji i održava se na mjestu zahvaljujući srazu toplog zraka koji se približava sjeveru od tropa i hladnog zraka na Arktiku. Kada se ove zračne mase sretnu, kreću se prema istoku brzinom od 161 kilometar na sat, pokrenute Zemljinom rotacijom.

No, povišene temperature zraka rade pometnju u svemu tome. Arktik se u prosjeku zagrijava dvostruko brže od ostatka planete. Tako da topli zrak putuje sjevernije prije nego što susretne hladan zrak, što dovodi do toga da mlazna struja migrira prema većim geografskim širinama.

Osman je primijetio da je mlazna struja hirovita; lokacija se stalno mijenja kako varira temperaturna razlika koja ga uzrokuje. No, njegova je studija uzela sve u obzir, ispitujući lokaciju struje u posljednjih 1250 godina. Kako bi rekonstruirali prošlo ponašanje, istraživači su pogledali uzorke ledene jezgre s 50 mjesta na ledenoj ploči Grenlanda koji datiraju iz 8. stoljeća. Jezgre su otkrile koliko je snijega palo i kada.

Tim je zatim koristeći klimatske modele simulirao gdje bi se mlazna struja mogla kretati u sljedeća četiri desetljeća ako se emisije stakleničkih plinova nastave po sadašnjoj stopi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rezultati su pokazali da trenutačno kretanje pojasa vjetra prijeti premašiti bilo koju prethodnu promjenu. Očekuje se značajno odstupanje od norme, s potencijalno razornim posljedicama. "Guranjem mlazne struje izvan već velikog prirodnog raspona mogli bismo se u budućnosti izložiti sve ozbiljnijim klimatskim rizicima", rekao je Osman.

Suše i poplave

Osmanova studija sugerira da će migracija mlazne strujevjerojatno uzrokovati zagrijavanje istočne obale SAD-a brže nego što već jest. I Sjeverna Amerika i Europa doživjet će više suša i toplinskih valova. "Europa, nizvodno od sjevernoatlantske struje, najjače će osjetiti te učinke", rekao je Osman.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Konkretno, polusušna područja južne Europe mogla bi postati sušnija. Dijelovi sjeverne Europe koji već imaju vlažniju i blažu klimu, poput Skandinavije, mogli bi postati još vlažniji. Te dodatne oborine izazvale bi nove poplave poput onih koje su ovog ljeta zahvatile Europu.

Promjene bi mogle utjecati i na polarne vrtloge

Neki znanstvenici misle da će zagrijavanjem mlazna struja postati i valovitija nego što već jest. Put mlazne struje je vijugav i sinusoidan jer se sav topli zrak ne kreće istom brzinom prema sjeveru, niti se sav polarni zrak kreće jednoliko prema jugu. Otuda mnogi valovi u pojasu vjetra.

No, studija objavljena prošlog mjeseca sugerira da bi topljenje arktičkog morskog leda moglo povećati intenzitet i veličinu tih odstupanja.

Kad se taj morski led otopi, više topline i vlage odlazi sa Zemljine površine gore prema svemiru. To djeluje poput kamena bačenog u jezero atmosfere - stvara snažne valove iznad Arktika koji deformiraju mlaznu struju. To stvara micanje koje gura izvanredno hladan zrak prema ekvatoru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tako klimavija mlazna struja, posljedično, povećava šanse za intenzivne zimske oluje i zahlađenja u SAD -u. Primjeri ovog ekstremnog zimskog vremena uključuju polarno-vrtložni događaj koji je pogodio SAD 2019. i zimsku oluju koja je milijune Teksašana ostavila bez struje u veljači.

"Ako se valovitost mlazne struje poveća u budućnosti, to bi moglo značiti da bi ekstremni događaji poput polarnog vrtloga također mogli postati učestaliji", rekao je Osman.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo