Današnji je um, baš kao i tijelo, rezultat dugotrajne evolucije koja se odvijala stoljećima. No, čini se da će kao takvi ubrzo nestati.
Naime, iz dana u dan svjedočimo kako moderna tehnologija brzinski mijenja naš um i tijelo, pa je tako vrlo lako zamisliti kako će biti za recimo 100 godina. Promjene koje su pred nama događaju se mnogo brže nego prijašnjih desetljeća ili stoljeća, i to ne možemo ignorirati.
Istraživanja pokazuju da je većina ljudi bila prilično loša u upotrebi ručnog alata kad je on izumljen prije 1,7 milijuna godina. Razlog leži u činjenici što su im ruke bile prilagođene recimo vješanju po granama, no bile su preslabe i nespretne u rukovanju malim predmetima. No, prije 800.000 tisuća godina ruke su se prilagodile i evoluirale, te postale savršeno sredstvo za baratanje ručnim alatom.
Nove tehnologije zauvijek će promijeniti ljudsko tijelo
Takav trend, samo u mnogoj bržoj varijanti, odvija se i dalje. Ljudsko tijelo se prilagođava novim izazovima, ono je evoluiralo kako bi bolje iskoristilo tehnologiju koju je izmislio sam čovjek.
Drugim riječima, to znači da će popularne nove tehnologije, poput interneta, Googleove tražilice, jakih prijenosnih računala, iPhonea, neminovno promijeniti ljude kao vrstu – te oblikovati naša tijela i um na način koji im je zaista potreban. I tome možete svjedočiti već sada.
Prije svega, tehnička pismenost i ekonomski prosperitet očito su povezani u tom ciklusu evolucije, međusobno se prožimaju i utječu jedan na drugog.
Drugo, tu je i utjecaj Googlea na naše moždane ćelije. Što god vi o tome mislili, ovo je neoboriva činjenica.
Ljudski mozak danas funkcionira potpuno drugačije
Prije dvije godine objavljena je studija o utjecaju koji Google ima na naše pamćenje, te se pokazalo da su pojedinci koji koriste Google puno lošiji u pamćenju podataka od onih koji ga ne koriste. Iako se možda isprva tako čini, no ova studija ne govori o tome da je ljudski rod danas gluplji nego prije, nego samo da je drugačiji.
Ona je zapravo samo pokazala da su ljudi naučili pamtiti stvari na drugačiji način – na način da se zapravo sjetimo gdje su informacije koje trebamo te da koristimo puno više podataka nego prije.
Kad je riječ o prisjećanju, ljudska vrsta pamti manji broj podataka, no u svakom trenutku zna gdje ih može pronaći. Riječ je, dakle, o svojevrsnom selektivnom pamćenju. Naš se mozak jednostavno prilagodio svijetu u kojem dobro znamo gdje možemo pronaći informacije.
I to je ono što je fascinantno. Bila su potrebna stoljeća da se čovjek i njegove ruke prilagode vještom baratanju ručnim alatima, a ljudski je mozak to učinio u rekordno brzom roku.
Što će biti za 20, 100 ili 1.000 godina?
Google je izmišljen prije 20 godina, a već je bitno promijenio način našeg razmišljanja i pohranjivanja podataka.
Zamislite samo kako će naše tijelo i um funkcionirati nakon još 20 godina s obzirom da je internet sveprisutan u današnjem društvu, a kamoli za 100 ili 1.000 godina...
Iz toga je jasno vidljivo da je tijelu kakvo poznajemo danas zauvijek došao kraj.