ZNANSTVENICI OBJAVILI: ‘Otkrili smo centar za zlo u ljudskom mozgu’
Ključ je u amigdali
Miševi, koji obično služe kao lovina većim životinjama, i sami su postali zastrašujući grabežljivci kada su im znanstvenici laseskim svjetlom aktivirali dva seta neurona u amigdali, području mozga koje se bavi emocijama, ponašanjem i motivacijom, prenosi RT.
Studija pod vodstvom Ivana de Araujoe, neurobiologa s Yalea namjerovala je otkriti da li amigdala stvarno kontrolira ponašanje nužno za lov koristeći proces po imenu optogenetika. Prije toga su prilagodili neurone tako da ih se može aktivirati laserskim svjetlom.
Tim je identificirao dva seta neurona - jedan je odgovoran za lov a drugi za ugrize.
Laser kontrolira ponašanje
Kada se laser uključi znanstvenici su primjetili kako je miš napada sve što bi ugledao, čak i nežive predmete, te ih počeo divlje gristi. Čim bi se laser isključio miš bi se vratio u svoje prijašnje, mirno stanje.
"Uključili bi laser a oni bi skočili na predmet, držali ga svojim šapama i intenzivno grzili kao da ga pokušavaju zarobiti i ubiti", rekao je de Araujo.
U eksperimentu su korišteni predmeti poput štapova, čepova za boce i buba-igrački, kao i živi insekti.
Znanstvenici su primjetili i da kada jedan set neurona bude blokiran ond se kod miša aktivira samo drugo ponašanje. Na primjer, kada bi ozlijedili neurone povezane s ugrizima i ubijanjem, životinje vi lovile lovinu, ali ju nisu mogle ubiti "Nikako ne bi dali fatalni ugriz", rekao je de Araujo.
Poput zombija
Ovakovo naglo ubilačko ponašanje dovelo je do analogija sa zombijima, poput onih iz popularne TV serije 'The Walking Dead'. No de Araujo kaže kako je to samo djelomično točno. Ubilački raspolaženi miševi ipak nikada nisu napadali pripadnike vlastit vrste koji su bili zajedno s njima u kavezu i ponašali su se agresivnije kada su bili gladni.
"Ovdje se ne radi o nekoj općoj povećanoj agresivnsti. Izgleda da je povezano s interesom životinje da nabavi hranu", rekao je de Araujo.
Daljnje istraživanje trebalo bi proučiti povezanost između dva seta neurona i snzorskog unosa podataka u amigdalu kako bi se utvrdilo pto točno aktivira grabežljivo ponašanje.
