Istraživanje je nastavak eksperimenta iz 2011. u laboratoriju Petera Gibsona u Sveučilišta Monash u Australiji. Znanstveno solidno obavljena studija, iako na malom uzorku, otkrila je da prehrana koja sadrži gluten može prouzročiti gastrointestinalne teškoće i kod ljudi bez celijakije, poznate autoimune bolesti koju aktivira gluten.
Gluten je protein koji se nalazi u žitu, ječmu i drugim žitaricama. Glutenska industrija jako je narasla u u zadnjih par godina - 30% ljudi u SAD-u želi jesti hranu s manje glutena. Prodaja proizvoda bez glutena trebala bi do 2016. doseći vrijednost od 15 milijardi dolara (100 milijardi kuna).
Iako stručnjaci procjenjuju da najviše 1 posto Amerikanaca pati od celijakije, 18 % odraslih kupuje hranu bez glutena.
Ekstremno rigorozan pokus
S obzirom da je gluten protein koji se može naći u svakoj normalnoj prehrani, Gibson nije bio zadovoljan svojim rezultatima. Želio je saznati zašto je gluten izazvao takvu reakciju te nije li možda razlog nešto drugo. Stoga je njegov sljedeći eksperiment bio znanstveno ekstremno rigorozan, što inače nije uobičajeno u prehrambenom istraživanju.
Tako je testirano 37 osoba koje su same sebe identificirale kao osjetljive na gluten.
Subjektima je dan svaki obrok za vrijeme trajanja testiranja. Ali potencijalni prehrambeni okidači za gastrointestinalne simptome bili su odstranjeni, uključujući laktozu (iz mliječnih proizvoda), određene konzervanse poput benzoata, propionata, sulfita i nitrita te određenih ugljikohidrata znanih i kao FODMAPi. Sudionicima istraživanja devet dana su uzimani uzorci stolice i urina.
Subjektima su naizmjence davani visoko-glutenski, nisko-glutenski i bezglutenski (placebo) obroci, a oni nisu znali koji jedu.
Na kraju su svi obroci, čak i placebo, izazivali pojedinačnu količinu boli, nadimanja, mučnine i nadutosti. Uopće nije bilo bitno je li hrana sadržavala gluten.
S glutenom ili bez – ista stvar
"Nasuprot našem prvom eksperimentu... nismo mogli pronaći nikakav specifičan odgovor na gluten" napisao je Gibson.
Treća, još veća studija, čiji su rezultati objavljeni ovoga mjeseca potvrdila je rezultate druge.
Izgleda da se radilo o 'novebo' efektu - pacijenti sa samodijagnoziranom osjetljivošću na gluten očekivali su da će se osjećati loše nakon testnih obroka, pa i jesu. Vjerojatno su pridavali i veću pažnju probavnim smetnjama, s obzirom da su ih morali promatrati za studiju.
Uza sve to, ti drugi potencijalni okidači, a posebno FODMAPi, mogli su u stvari prouzrokovati ono za što su ljudi krivili gluten. Ali to ne objašnjava zašto su ljudi negativno reagirali na hranu koja je bila slobodna od svih okidača.
A sada slobodno odite pojesti svoj komad kruha.