Nevjerojatno otkriće podsjeća na kultni film Stevena Spielberga iz 1993., o dinosaurima koje ožive nakon što se njihova DNK izvadi iz krvi koju su u sebi imali komarci zarobljeni u jantaru. U ovome slučaju se doduše ne radi o komarcu, već o krpeljima 'drakulama' (Deinocroton draculi), sada izumrloj vrsti krpelja čija su tri primjerka pronađena u dva drevna komada burmanskog jantara, piše Mirror. Jedan se od njih još uvijek čvrsto drži za dinosaurovo pero.
Znanstvenici koji su došli do ovog otkrića naglašavaju kako su do sada svi pokušaji odstranjivanja DNK iz tako drevnih primjeraka iz jantara završili neuspjehom zbog pogoršanja kvalitete molekule s vremenom, te nade da bi krpelji, od kojih je jedan toliko pun krvi da se naduo na veličinu osam puta veću od prirodne, mogli dovesti do stvaranja živih dinosaura.
Pero ukazuje da je riječ o dinosauru
"Fosilni nam zapisi govore nam kako je perje poput onog koje smo proučavali u to vrijeme već bilo prisutno na brojnim teropodnim (dvonožnim) dinosaurima, grupi koja je uključivala vrste koje trče po tlu ali bez sposobnosti letenja, kao i pticolike dinosaure koji su bili sposobni letjeti", rekao je dr. Ricardo Perez-de-la-Fuente, član međunarodnog tima sa Oxfordskog sveučilišta.
"Tako da, iako ne možemo biti sigurni kojom se konkretnom vrstom dinosaura ovaj krpelj hranio, činjenica da je jantar iz sredine razdoblja krede potvrđuje da pero sigurno ne potječe od moderne ptice, jer su se one pojavile znatno kasnije u evoluciji teropoda, ako je za vjerovati današnjim fosilnim i molekularnim dokazima", ističe.
Pronađene i larve kukaca
PALEONOTOLOG TVRDI: Za 10 godina ćemo imati prave dinosaure
Drevni krpelji izgledom se ne razlikuju previše od sadašnjih, koji su osmonogi arahnidi u rodu s paucima. Još nije sa sigurnošću identificirana životinja domaćin kojom su se krvlju krpelji hranili, ali indirektni dokazi upućuju da bi se moglo raditi o dinosauru. Na dva druga krpelja ponađeni su tragovi larvi kukaca koji se krane komadićima perja, kože i dlaka ptica i sisavaca. Kako u ovim primjercima jantara nisu pronađeni tragovi dlaka sisavaca, pretpostavka je da su se krpelji D. draculi hranili pernatim dinosaurom.
Jantar, koji se često koristi u pravljenju nakita, je fosilizirana smola iz drveta, a najstarija je datirana na prije više od 300 milijuna godina. Uhvaćeni u jantaru otkriveni su brojni drevni kukci, pauci, crvi, žabe, dlake, pera, plodovi voća, komadi drveta, te cvijeće iz razdoblja krede kada su ogromni dinosauri vladali Zemljom.