Predviđa se i da mnoge vrste u tom premještanju neće uspjeti, odnosno da će mnoge vrste, i biljne i životinjske, nestati s pojedinih područja, a doći će nove vrste koje će zauzeti njihovo mjesto.
Navedene promjene, kako ste možda već mogli pretpostaviti, dogodit će se zbog sve većih temperatura na Zemlji. Te promjene utječu i na more i biljni i životinjski svijet u Jadranu, a vrlo skoro mogle bi postati vrlo značajne u sferi privrede, posredno i turizma te drugih djelatnosti.
Istraživanja još od polovine prošlog stoljeća
Znanstvenici splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IZOR) još su polovinom prošlog stoljeća počeli proučavati dugoročne promjene temperature i saliniteta Jadranskog mora, kao i promjene u živom svijetu Jadrana. Dr. sc. Branka Grbec, znanstvena savjetnica u Laboratoriju za fiziku mora u IZOR-u, za Slobodnu Dalmaciju je otkrila kako površinska temperatura Jadrana, zbog stalne izmjene topline u graničnom sloju s atmosferom, prati promjene temperature zraka.
Prof. dr. Ivona Marasović, ravnateljica IZOR-a i voditeljica Laboratorija za plankton i toksičnost školjkaša, kazala je kako će porast temperature mora izazvati promjene u funkcioniranju cjelovitoga jadranskog ekosustava. Promjene su vidljive, primjerice na brojnosti riblje populacije: sve je malobrojnija populacija škampa, a sve se češće zamjećuju i promjene međuodnosa različitih ribljih populacija, smanjenje jednih u odnosu na druge, recimo smanjenje broja dugoživućih riba na račun kratkoživućih.
Također, tijekom zadnjih tridesetak godina bilježi se sve veći broj novih organizama u Jadranu, što je jednim dijelom vezano za unos putem balastnih voda, putem obraštaja na brodovima ili unosom kroz akvakulturu. No, zbog promijenjenih uvjeta u Jadranu raste i ulazak organizama koji dolaze prirodnim putem iz Sredozemlja, odnosno iz Crvenog mora. Povećan je unos stranih vrsta među kojima su i primjerci iz dalekih mora, poput plavog raka, patuljastog patkoglavca, kreolskog vučića itd...
