Rimski kostur s rupom u stopalu star 2.000 godina tek je drugi fizički ostatak tipa mučenja 'kojim je ubijen i Isus', piše Daily Mail. Pronađen tijekom iskapanja grobnice u sjevernoj Italiji, kostur je pokazivao znakove "specifičnih ozljeda" na desnoj peti koje sugeriraju da je čovjek bio razapet.
Raspadajući križevi i 'magični' čavli
Unatoč tome što su Rimljani stoljećima prakticirali razapinjanje na desecima tisuća ljudi, uključujući i Isusa, dokazi ove tehnike su rijeki. Jedini drugi primjerak je 19cm dug čavao pronađen u tijelu jednog Židova otkrivenog u grobnici u Jeruzalemu 1968.
Dokazi razapinjanja su rijetki jer bi se drveni križevi koje su Rimljani koristili brzo raspali. Za čavle se, s druge strane, vjerovalo da imaju magična svojstva, pa ih se često uzimalo sa žrtve. Rimski govornik Ciceron zabilježio je kako je "od svih kazni, ova najokrutnija i najstrašnija".
Kostur je pronađen oko 60km od Venecije u dolini rijeke Po. "Važnost ovog otkrića leži u činjenici da je ovo tek drugi slučaj dokumentiran u svijetu", rekla je suautorica iskopavanja Ursula Thun Hohenstein sa Sveučilišta u Ferrari.
Slabo očuvana površina kostiju
Nije moguće odrediti starost kostura radiougljikom jer je površina kostura slabo očuvana. No ostaci su pronađeni pored tipičnih rimskih cigli i pločica, što sugerira da potječe iz rimskog perioda.
"Ovdje smatramo da je razapinjanje vjerojatan uzrok ozlijeda, no interpretacija je komplicirana lošom uščuvanošću površine kosti, kao i oštećenjima i rupama na drugim dijelovima kostura", napisali su znanstvenici u radu objavljenom u časopisu Archaeological and Anthropological Sciences.
Razapeti je čovjek bio star između 30 i 34 godine. Trodimenzionalne slike pete pokazale su kako je ozljeda prošla kroz "cijelu širinu" petne kosti. "Perforacija (duljine 24mm) pokazuje pravilnu okruglu rupu koja prolazi od medijalne strane (promjer 9mm) do lateralne (promjer 6.5mm)", napisali su autori. "Uzorak presijeka ozlijede linearan je u prvome dijelu, dok se u kasnijem dijelu okreće lagano prema dolje." Kažu kako je to dokaz da je peta bila prikovana za čvrstu površinu prije nego što je žrva umrla.
Znanstvenici sugeriraju da su gornji udovi bili "pričvršćeni za križ čavlima kroz zapešća, u skladu s povijesnim izvorima". Čovjek je pronađen "s gornjim udovima položenim uz bokove a donjim udovima raširenima", što je neuobičajen položaj.
Način na koji je osoba pokopana, sama i bez materijalnih dobara, sugerira da je pripadao marginalnim skupinama društva ili da je bio zatočen. To povećava vjerojatnost da je oštećenje posljedica razapinjanja.
Politički zločinac
Prvi dokaz razapinjanja otkrio je 1968. arheolog Vassilios Tzaferis, koji je dobio doktorat hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu. On je iskopao tijelo Židova Jehohanana za kojeg se vjeruje da je pripadao dobrostojećoj obitelji i koji je najvjerojatnije osuđen zbog političkog zločina. Živio je u Jeruzalemu negdje između prijelaza stoljeća i 78. godine.
Grobnice su pronađene o ogrobnom židovskom groblju Drugog hrama u području Giv'at HaMivtar. Znanstvenici su pronašli kosti dvije generacije muškaraca, jednog od 20-24 godine i drugog samo tri ili četiri. Stariji je imao 18cm čavao u svojoj peti. Na čavlu su bili ostaci maslinovog drveta koji su mogli potjecati od križa na kojeg je bio pribijen, tvrdi Dr. Tzaferis.
