Biolozi su nam pronašli i odgovor na pitanje o životu, svemiru i svemu ostalome. Kao što svaki fan 'Vodiča za autostopere' odavno dobro zna, odgovor je 42. A konkretno pitanje na koje su odgovarali znanstvenici slučaju je 'koliko se milijuna molekula bjelančevina nalazi u jednoj stanici?' S obzirom da su stanice osnovne građevne jedinice svih poznatih živućih organizama, tim znanstvenika sa Sveučilišta u Torontu stvarno nije mogao doći do prikladnijeg broja, iako im početna namjera doista nije bila verificiranje ideja Douglasa Adamsa, piše Science Alert.
Bjelančevine su molekule koje obavljaju većinu posla u našim stanicama, a njihova je aktivnost ono što određuje koliko dobro naše stanice funkcioniraju i komuniciraju međusobno. Uz to, stanični proteom, ukupna zbirka svih bjelančevina u stanici, izrazito je dinamičan, jer na njega konstantno djeluju promjene u okolišu i razni stresovi.
Najveći problem – različite metode mjerenja
S obzirom na osnovnu važnost bjelančevina, nije ni čudno da su znanstvenici željeli znati koliko točno bjelančevina ima, kako bi mogli u potpunosti razumjeti što se točno događa unutar stanice. No glavni problem u određivanju dobrog dijela bjelančevina u stanici predstavljalo je korištenje različitih metoda i mjernih jedinica koje su znanstvenici koristili.
Studija je koristila podatke iz 21 različite analize koje su sve mjerile količinu bjelančevina u Saccharomyces cerevisiae, vrste jednostaničnog kvasca koji služi kao jedan od klasičnih modela organizama u staničnoj biologiji. Zahvaljujući većem broju podataka, znanstvenici su uspjeli napraviti sveobuhvatnu analizu, iako su prvo morali konvertirati sve podatke u jednu vrstu mjerila.
"Bilo je teško shvatiti koliko ima bjelančevina u stanici jer su podaci prijavljivani u drastično različitim mjerilima", rekao je član tima, diplomant Brandon Ho. Tim se odlučio kao osnovno mjerilo koristiti količinu molekula po stanici, jer smatraju kako to predstavlja "najintuitivniji prikaz količine bjelančevina".
42 milijuna bjelančevina
Tim je uspio procijeniti kako u prosječnoj stanici kvasca broj bjelančevina iznosi 4.2 X 10^7, ili 42 milijuna. No bjelančevine nisu ravnomjerno raspoređene. Većina tipova bjelančevina u kvascu ima između 1.000 i 10.000 molekula, nekolicina ih ima samo šačicu, a opet druge ih imaju i do pola milijuna.
Ne samo da znanstvenici sada imaju pouzdani broj količine bjelančevina u kvascu, već će nam metode koje su razvili prilikom ove studije pomoći i prilikom proučavanja ljudi u budućnosti. Naime, s obzirom da cijeli niz ljudskih bolesti, uključujući Alzheimera i ALS, uključuju i abnormalno funkcioniranje bjelančevina u našim stanicama, sjajno je što napredujemo u istraživanju ovih ključnih molekula.