Uoči Božića prošle godine svijet je dočekala vijest o pojavi novog soja koronavirusa. Nazvali su ga "britanskim" i odmah obavijestili da se brže i lakše širi. O tome je li smrtonosniji rasprave i dalje traju. Nakon britanskog, uslijedili su južnoafrički, njujorški, češki, brazilski i tko zna koji još. Nekima od njih, pogotovo onom južnoafričkom, pripisivane su i "moći" zaobilaženja čak i imuniteta stvorenog cjepivom, ali ni to nije službeno potvrđeno.
I dok očekujemo još novih sojeva, postavlja se pitanje postoji li objašnjenje kako oni nastaju i zašto su se počeli pojavljivati gotovo godinu dana nakon početka pandemije. Stručnjaci kažu da imaju odgovor:
"Pretpostavljamo da je virus zarazio nekoga sa slabim imunitetom. Potom se nastanio u njegovom tijelu i mjesecima prilagođavao na razne uvjete prije nego je zarazio neku drugu osobu", rekao je virolog Ravindra Gupta sa Sveučilišta u Cambridgeu za New York Times.
Promjene u rasporedu cijepljenja?
Ako se ovo pokaže istinitim, moglo bio doći do promjena u programima cijepljenja u zemljama koje su još nisu započele imunizaciju stanovništva ili su procijepile jako malo ljudi.
"To znači da bi apsolutni prioritet za cijepljenje trebali biti ljudi sa slabijim imunitetom, poput oboljelih od raka, i to neovisno o njihovoj dobi. Što ih prije zaštitimo, to je manji rizik da će se njihova tijela pretvoriti u inkubatore za nove sojeve", rekao je dr. Adam Lauring, virolog sa Sveučilišta u Michiganu.
Lauring dodaje da bi se tu mogao pojaviti i jedan problem jer ljudi sa slabim imunitetom često ne razviju jak imunološki odgovor na virus:
"To znači da bi se moglo dogoditi da cjepiva kod njih slabije djeluju. Takvim ljudima bi, u slučaju da cjepiva ne rade, trebali davati i koktel monoklonalnih antitijela koja se koriste u liječenju raka."
13.12.2021., Petrinja - U Zapovjednistvu civilne zastite u Petrinji organizirano je cijepljenje protiv koronavirusa za pripadnike hitnih sluzbi i starije od 65 s prvim dozama cjepiva tvrke Moderna koja su stiga u Hrvatsku. Oko 80-tak ljudi je primilo prvu dozu cjepiva. Epidemioloska situacija u Petrinji je zadovoljavajuca prema rijecima glavnog epidemijologa.
Virus u organizmu može ostati mjesecima
Kao i ostali virusi, i koronavirus mutira kod umnožavanja. No, riječ je o većinom beznačajnim mutacijama jer, kod većine ljudi, razdoblje infekcije traje oko tjedan dana što je nedovoljno da bi virus razvio više od jedne mutacije "vrijedne pažnje". No, kroz razdoblje od nekoliko mjeseci ili godina, virus može spojiti te "vrijedne mutacije" i tako povećati svoju sposobnost zaobilaženja imunološkog odgovora našeg organizma, bilo da je on stvoren preboljenjem ili cijepljenjem.
To razdoblje od nekoliko mjeseci ili godina kod ljudi sa slabim imunitetom može trajati znatno kraće što znači da virus brže može povezati "vrijedne mutacije". Brojne studije pokazale su i da kod takvih ljudi virus u organizmu može ostati i do osam mjeseci što mu otvara velike mogućnosti evoluiranja.
'Cijepimo što više'
Znanstvenici smatraju kako je jako bitno brojeve zaraženih držati na što nižim razinama kako bi ujedno i smanjili mogućnost zaraze imunokompromitiratnih ljudi i samim time zaustavili stvaranje novih mutacija. Ono u čemu se stručnjaci ne slažu jest treba li na listu imunokompromitiranih staviti i sve starije od 65 godina ili bi prioritet trebali biti samo oni s kroničnim bolestima kao i bilo tko čiji organizam ne stvara dovoljno antitijela.
"Iz cijepljenja smo naučili da su antitijela sve. Jako je važno paziti na ljude sa slabim imunitetom. Ne trebamo ih stignamitizirati zato što su možda 'krivi' za stvaranje mutacija. Cijepimo što više ljudi, držimo distancu, nosimo maske...Sve što možemo učiniti da zaustavimo virus i dalje je od iznimne važnosti", kaže dr. Paul Duprex iz Centra za istraživanje cjepiva pri Sveučilištu u Pittsburghu.