Stručnjaci su provjerili autentičnost fragmenta, kazala je na predstavljanju papirusa američka povjesničarka religije Karen L. King. Ipak, novinarima je napomenula da ne postoji jasan dokaz da je Isus bio oženjen.
Koptolog Christian Askeland već je našao zamjerke ovom otkriću. Kaže, priča bi mogla biti potpuno drugačija: da je 1982. godine poslije Krista netko otisnuo koptsko pismo na papirusu, naravno uz puno truda, kako bi to izgledalo što uvjerljivije. Prikladan naslov za ovu priču je "Made in Germany" ili "Made in Berlin", kaže on sa smiješkom.
Više indicija da je riječ o falsifikatu
"Neke stvari su jako smiješne", kaže ovaj američko-norveški istraživač. "To izgleda kao da je netko danas preslikao koptska slova iz tiskanoga koptskog udžbenika. U antičkim djelima postoje ili vrlo stilizirani tekstovi s lijepo pisanim slovima ili dokumenti kod kojih slova nisu tako lijepo pisana. Ali, način na koji su slova napisana uvijek pokazuje individualni stil pisca", kaže Askeland napominjući da to ovdje nije slučaj.
Osim toga, po načinu kako se tinta razlijevala po papirusu i po konzistentnosti tinte vidi se da se ovdje ne radi o antičkom stilu pisanja. Nadalje, i na koptskom dijalektu Askeland prepoznaje očigledne dokaze krivotvorenja. "Prema mojim spoznajama, ne postoji ni jedan tekst o Isusu koji je napisan na čistom sahidičkom dijalektu - a ovdje se radi o njemu. To je koptski dijalekt koji student nauči u prvom semestru", kaže Askeland za Deutsche Welle.
Znanstvenica odbacuje kemijsku analizu papirusa
U svojim sumnjama Christian Askeland nije sam: na međunarodnom kongresu koptoloških studija prošlog tjedna u Rimu, na kojemu je povjesničarka religije King i predstavila svoje nalaze, skoro svi sudionici su doveli u pitanje autentičnost komadića papirusa. To je u međuvremenu priznala i ona na svojoj web-stranici. Za konačan dokaz, radi li se o autentičnom fragmentu iz 4. stoljeća ili ipak o falsifikatu, nedostaje jedna analiza, primjerice kemijska analiza.
Ali - nju Karen King odbacuje. Isto tako ne želi odati odakle potječe fragment papirusa. Poznato je samo da potječe iz zbirke jednog berlinskog profesora koji je u međuvremenu umro, ali koji za svoga života nije objavio ništa o tom fragmentu. Zanimljivo je da je ova povjesničarka religije i sama 1982. studirala na Slobodnom sveučilištu u Berlinu.
"To je čudan splet okolnosti, da se za mene postavlja pitanje ne želi li ju netko nasamariti" kaže Askeland.
Rad joj je već jednom odbijen
Na kraju krajeva, i Karen King ima svoj ponos. Nakon što je krajem prošle godine u ruke dobila taj fragment odmah je napisala članak i ponudila ga časopisu Harvard Theological Review. Stručni časopis je odbio objavljivanje članka uz obrazloženje da sumnja u vjerodostojnost toga fragmenta. Sad je uoči kongresa koptologa u Rimu taj članak dostavila nekim medijima, a da nije prije toga tražila dodatna mišljenja stručnjaka.
Askeland nije bio oduševljen velikim zanimanja medija. "To je prije bilo nepoželjno odvlačenje pozornosti nego doprinos znanstvenom dijalogu", ocjenjuje. A na pitanje, koje zacijelo ljude najviše zanima, je li Isus doista bio oženjen ili ne, i dalje nema odgovora.