Istraživanje je obavljeno u ALPHA eksperimentu unutar CERN-a, a cilj mu je bio provjeriti sličnosti i razlike između materije i antimaterije, prenosi IFLScience.
Mjerenje antivodika laserom
U sklopu eksperimenta znanstvenici su pomoću lasera mjerili antivodik, antimaterijalni ekvivalent vodiku. Izuzetno je teško proučavati antimateriju, jer se zbog same svoje prirode uništi u tren oka, pa se morala koristiti sofisticirana magnatna klopka.
"Promatranje antivodika pomoću lasera te njegovo uspoređivanje s vodikom kako bi se vidjelo da li poštuje iste zakone fizike oduvijek je bio ključni cilj istraživanja antimaterije", izjavio je Jeffrey Hangst, glasnogovornik projekta ALPHA.
CERN je rekao kako su se u ovom eksperimentu prvi put usporedili svjetlosni spektri materije i antimaterije. Zanimljivo, pokazalo se da i vodik i antivodik imaju identičan svjetlosni spektar, što podvrđuje predviđanje koje je postavio Standardni model fizike čestica. Ali razlika između njih je u tome da se vodik sastoji od elektrona i protona, a antivodik od pozitrona i antiprotona.
Zašto antimaterije ima toliko malo?
Da bi napravili antivodik potreban za eksperiment, znanstvenici su izmješali plazmu od oko 90.000 antiprotona s pozitronima te je nastalo oko 25.000 antivodikovih atoma pri svakom pokušaju. Prosječno bi ih se uspjelo uhvatiti 14 po eksperimentu, a kada bi ih se osvjetilo laserskom zrakom s precizno određenom frekvencijom, mogla se mjeriti interakcija zrake i antivodika.
"Pomicanje i hvatanje antiprotona i pozitrona je lako jer se radi o česticama s nabojem", pojašnjava Hangst. "Ali kada spojite to dvoje dobijete prirodni antivodik, kojeg je znatno teže uhvatiti, pa smo projektirali posebnu magnetnu kloplu koja se temelji na činjenici da antivodik ima pomalo magnetna svojstva."
Znanstvenici se sada nadaju da će uspjeti izvršiti još detaljnija mjerenja antimaterije, a sve u nadi da će uspjeti rješiti jednu od najvećih misterija svemira - zašto količina materije znatno nadmašuje količinu antimaterije u svemiru, unatoč tome što se smatra da su nastale jednake količine i jedne i druge u trenutku Velikog praska.