Od vriska 'wooah' pa sve do funky ritma koji prati glazbenu liniju teksta, hit pjesma Jamesa Browna 'I feel good', smatra se receptom za sreću. Planetarno popularna skladba, bez rasprave, diže adrenalin u svakome tko ju skuša. Diže otkucaje srca te tjera tijelo na gibanje u ritmu skladbe. Gotovo da je nemoguće slušati stihove ovog začetnika soul glazbe, a da ne osjetite sreću o kojoj Brown pjeva, piše BBC.
Sretna glazba nas tjera da činimo loše stvari
No čini se kako nešto zlobno vreba iz pozadine ovog privlačnog teksta o sreći. Prema najnovijoj studiji slušanje upravo ovog sretnog hita može vas natjerati da činite loše stvari.
'U stvarnom životu glazba se nerijetko koristi za manipuliranje ljudskih osjećaja na sve moguće načine. Velik dio manipulacija zapravo je negativne prirode', objasnila je Naomi Ziv, psihologinja s Fakulteta managementa na Znanstvenim studijima u Riston Le Zionu u Izraelu.
'Glazba ljude može učiniti popustljivijima, agresivnijima, a potiče i rasizam', dodala je Ziv.
Najnovija otkrića znanstvenika o utjecaju glazbe na ljude na dosadašnja su istraživanja i zaključke bacila jedno novo svjetlo. Zaključak o tome da agresivni rep i metal glazba koju proizvode glazbenici poput Marilyna Mansona i repera Eminema utječe na agresivno ponašanje, potpuno pada u vodu. Psiholozi sa Sveučilišta Queensland u Australiji u svojem su istraživanju o utjecaju glazbe na ponašanje došli do zaključka da takva glazba zapravo miruje ljudsko ponašanje.
Agresivnija glazba opušta
Genevieve Dingle sa svojim je kolegama provela istraživanje u kojem je skupinu ljudi zamolila da joj ispričaju neki životni trenutak koji uključuje kolege ili prijatelje, a koji ih je naljutio. Nakon što su ispričali svoje priče, znanstvenici su dijelu skupine pustili da slušaju hardcore metal. Potom su ih sve ponovno ispitali postavivši im isto pitanje. Ispitanici koji su slušali metal glazbu, bili smireniji, opušteniji, s više pozitivnih emocija od onih koji su u to vrijeme sjedili u tišini i čekali nastavak testiranja.
'Slušanje ekstremne glazbe može predstavljati zdrav način obrade bijesa za slušatelje', rekla je Dingle.
Laki tonovi su najveća prijetnja
Istraživanje koje je provela Ziv, zajedno s kolegama, dalo je zaključak da slušanje 'lakih tonova' predstavlja najveću opasnost za ljudsko ponašanje.
U istraživanju koje je provela 2011. godine došla je do zaključka da glazba snažno utječe na ljudske moralne procjene. U tom je istraživanju skupini volontera pustila da slušaju fiktivnu radijsku reklamu o internetskoj stranici koja se bavi izradom lažnih dokumenata kako bi ljudi ostvarili veće mirovine. Polovica ispitanika koji su slušali tu reklamu u pozadini su slušali Mozartov 'Allegro' iz 'Male noćne muzike', dok druga polovica ispitanika nije imala pozadinsku glazbu.
Slično, druga skupina ispitanika slušala je reklamu u kojoj se objašnjavaju načini na koje je moguće varati na ispitima ili pri pisanju radova i seminara koristeći neku web stranicu. Ponovno, polovica ispitanika je u pozadini slušala i Brownovu pjesmu 'I feel good', dok druga polovica nije imala pozadinsku glazbu već samo reklamu.
Zaključak je pokazao da u oba slučaja, ispitanici koji su uz reklamu o nedoličnom ponašanju slušali glazbu u pozadini skloniji odobravanju nemoralnih djela poput varanja koje potiču obje reklame. U nekim slučajevima sudionici su izjavili kako su takve reklame zapravo poticajne i pozitivne.
Utjecaj glazbe na moralne vrijednosti
Drugi set studija, objavljen u časopisu Psychology of Music, gurnuo je sudionike još dalje - tražeći od njih da budu bešćutni prema drugom ljudskom biću.
Ovaj put su Ziv i njezin tim zamolili sudionike istraživanja za uslugu nakon što završe test koji je uključivao poznavanje gramatike. Dio ispitanika slušao je Brownovu 'I feel good', dio ih je u pozadini slušao španjolski plesni hit 'Suavemente' pjevača Elvisa Crespa, dok je treća skupina rješavala test bez pozadinske glazbe.
I dok je glazba svirala u pozadini, istraživači su zamolili nekoliko ispitanika da pozovu studenticu, koja je trebala sudjelovati u istraživanju kako bi dobila neke bodove za ispunjenje obaveza potrebnih za završetak kolegija na fakultetu kojeg pohađa, te joj kažu da ne može sudjelovati u daljnjim istraživanjima.
Istraživač koji je radio s tom skupinom jednostavno je rekao: 'Nekako mi je se ne gleda više ovdje'.
Zabrinjavajući rezultati
Druga skupina je dobila zadatak da studentici koja je zbog bolesti propustila jedan semestar kažu kako ipak neće dobiti obećani nastavni materijal.
Većina onih ispitanika koji prilikom rješavanja testa gramatike nisu slušali glazbu u pozadini odbila je ovaj zadatak što i en čudi jer tko bi želio odrađivati tuđi 'prljavi posao', osobito kada možete pretpostaviti kako će se osoba kojoj se obraćate osjećati kad joj uputite informaciju koja znači da možda neće završiti fakultet.
Zaključak kojeg je iznijela Ziv govori kako je 65% onih koji su slušali glazbu, prilikom rješavanja testa, pristalo na traženu uslugu. Oni su slušali 'I feel good'. Skupina koja je slušala španjolski hit pristala je na izvršenje zadatka i to njih 82%.
'Ova spoznaja bila je šokantna. Tražili smo ih da učine nešto što je podrazumijevalo nanošenje duševne boli drugoj osobi. Većina ih je rekla kako će to učiniti', rekla je Ziv.
Naša sposobnost kao ogledalo
Dakle, što se zapravo događa kada ljudi slušaju neodoljivo optimističnu pjesmu Jamesa Browna? Ziv smatra da odgovor leži u tome što se događa u našoj osobnosti u trenutku kada smo sretni.
'Neka prijašnja istraživanja su otkrila da kada je čovjek dobre volje s većim se brojem stvari složi, a informacije doživljava i obrađuje puno lakše. Depresivni ljudi imaju tendenciju prihvaćanja informacija na izuzetno analitičan način i teže ih je uvjeriti u nešto', kazala je Ziv.
Božićna je glazba savršen primjer sretne glazba koja ljude čini popustljivijima, a čini se da smo i lakši na novčaniku u to doba godine upravo zbog glazbe.
Trikovi trgovačkih centara
Već je otprije poznato kako postoje čitavi timovi ljudi koji određuju koja će se glazba puštati u trgovačkim centrima za vrijeme blagdana. Određene značajke glazbe utječu na način funkcioniranja našeg mozga. Ritmički zvukovi, na primjer, mogu koordinirati naše ponašanje te utjecati na naše razmišljanje.
Annett Schirmer, neuroznanstvenica sa Sveučilišta u Singapuru, utvrdila je da svira ritam proizveden bubnjevima može izazvati moždane valove koji su sinkronizirani s ritmom.
Njezina otkrića mogu pomoći objasniti zašto bubnjevi igraju tako veliku ulogu u plemenskim obredima i zašto vojske marširaju na zvukove bubnja.
'Isti ritam povlači sve pojedince u istu skupinu tako da njihovo razmišljanje i ponašanje postaje vremenski usklađeno', objasnila je Schirmer.
Utjecaj glazbe na ponašanje pojedinca još uvijek nije dokazano izvan laboratorija i radnih skupina, no znanstvenica Ziv napominje kako takvi učinci mogu biti izuzetno duboki.
'Glazba može stvoriti osjećaj grupne kohezije i zajedničkog dogovora. Kada ljudi rade stvari zajedno vjerojatnije je da će se složiti oko nekih stvari prije od one skupine koja ne djeluje zajedno što dovodi do pojave koja se naziva grupno razmišljanje koje može utjecati na ponašanje pri moralnoj prosudbi', rekla je Ziv te objasnila kako se takva situacija često događa na nogometnim utakmicama koje su povezane s nekim oblikom nasilja među navijačima.
Glazba i politika
'Poznato je da se glazba koristi i u politici s ciljem stvaranja entuzijazma za ideje i kultivaciju istih', dodala je.
Jason McCoy, muzikolog na Sveučilištu Baptist u Dallasu u Teksasu, slaže se da s tvrdnjom da glazba pomaže 'normalizirati narativ' inače nemoralnih poruka. On ukazuje na druge primjere u povijesti, kao što su, emitiranje swing glazbe od strane nacista koji su tako pokušali pridobiti mlade ljude da slušaju i prihvate njihove propagandne poruke.
Glazba je samo jedan od mnogih faktora suptilnog utjecaja na naše ponašanje. Stoga, sljedeći put kada vaš omiljeni singl raspali na radiju, ne brinite, uživajte u glazbi i ne zaboravite na moralne vrijednosti.
