Tijekom svog tog vremena biljke su razvile neke nevjerojatne osobine, a kako pokazuje nova studija koju je provelo Sveučilište u Birminghamu jedna od njih je i mozak. Istina, ne onakav kakvog imaju životinje, već više skup stanica koje djeluju kao neka vrsta zapovjednog središta, prenosi IFLScience.
Dva tipa stanica
Otkrivene u embrijima biljaka, te stanice donose ključne odluke u vezi životnog ciklusa biljke. Najbitnije je to što upravo one pokreću klijanje, što je proces koji mora biti pažljivo tempiran kako bi se izbjeglo pojavljivanje na površini prerano, dok je još prehladno, ili prekasno, kada je konkurentna flora već dobrano izrasla i ojačala.
Znanstvenici su prvo locirali ove važne stanice kod biljke Arabidopsis, znane i kao talijin uročnjak. Zapovjedno je središte podijeljeno između dva tipa stanica, onih koje potiču sjemenje da ostane uspavano i onih koje in iciraju klijanje.
Međusobno komuniciraju hormonima, slično kao što to rade živčane stanice u mozgu. Ove stanice procjenjuju uvjete u okolišu te odlučuju kada je najbolje vrijeme za klijanje.
Ova je proces izuzetno teško pratiti u stvarnome vremenu kod embrija biljaka, pa su se znanstvenici poslužili matemetičkim modelima kako bi predvidjeli na koji će se način biološki proces odigrati u najčešćim scenarijima.
Potreban je konsenzus
FASCINANTNO OTKRIĆE: Istraživači kažu da zelena salata može čuti kada je jedete i bori se protiv toga
Nakon što su zaključili da ova je hormonalna razmjena ono što kontrolira proces klijanja, znanstvenici su iskoristili genetski modificiranu verziju talijinog uročnjaka kako bi međusobni spojevi između tih stanica bili dobro vidljivi. Na taj se način kretanje hormona između stanica bolje pokazivalo, te se moglo vidjeti kako stanice iz zapovjednog središta međusobno komuniciraju.
"Naš rad otkrio je ključnu separaciju između komponenti unutar središta za donošenje odluka u biljci", izjavio je vodeći autor istraživanja profesor George Bassel.
No zašto postoje dvije vrste stanica? Znanstvenici smatraju da mogu imati različito 'mišljenje' o uvjetima o okolišu, a do klijanja dolazia tek kada se postigne konsenzus.
Tako da, iako biljke tehnički nemaju mozak, ponekad se definitivno ponašaju kao da imaju.