Postoje zgrade koje su građene da budu "otporne" na potrese i one koje bi trebale biti "sigurne" od potresa. Otporne se neće urušiti i dat će ljudima dovoljno vremena za evakuaciju, dok bi one sigurne trebale proći gotovo neoštećeno.
One bi trebale oponašati prirodu - točnije, drvo vrbe, koje vjetar može jako pognuti, ali ona svejedno vrlo vjerojatno neće puknuti. Takva fleksibilnost, mogućnost materijala da se svija, rasteže, skuplja, apsorbira vibracije, dopuštala bi bočno gibanje iznimno važno u trenucima potresa. Ljuljanje i vibracije mogu odlomiti gornji dio visoke zgrade, a ona može popucati i po sredini. Borba protiv toga zna koštati puno.
Predstavljamo vam neka od najuspješnijih rješenja koja je na jedno mjesto prikupio HowStuffWorks.com. Zaključak je da ni te zgrade nikada nisu 100 posto sigurne, kao što ni Titanic nije bio nepotopiv.
Ojačavanje zgrade
Vlasti San Francisca u američkoj Kaliforiniji, koja je vrlo seizmički aktivna, propisale su ove godine da vlasnici zgrada s više od tri kata, a građene su do 1978. godine, moraju ojačati stupove, okvire zidova i grede tih zgrada. Procjena je bila da to košta između 60.000 i 130.000 dolara.
Ojačavanje temelja, krova i fleksibilnost zidova
Sljedeći način zaštite su gumirani temelji, koji se samo nagnu u slučaju podrhtavanja i apsorbiraju šokove između tla i zgrade. Ovakvo ojačavanje temelja može koštati oko 17.000 dolara za zgradu čija površina baze iznosi 213 kvadratnih metara.
Postoji i jeftinija varijanta. Temelji se mogu ojačati uz pomoć ne tako skupih materijala. Stare gume napunjene kamenjem i postavljene između podova i temelja, mogu dati potrebnu fleksibilnost. A zidovi se mogu ojačati prirodnim fleksibilnim materijalima poput bambusa i eukaliptusa, a krovovi mogu biti građeni od metala ili drveta.
'Rolanje' zgrade
Istanbulski aerodrom Sabiha Gökçen koji se proteže na 185 tisuća kvadratnih metara ima temelje koji funkcioniraju kao gigantske koturaljke. Terminal se nalazi na više od 300 "kotača", tj. ležajeva na kojima se ta najveća zgrada na svijetu osigurana od potresa "rola" u slučaju podrhtavanja. Može podnijeti 8 stupnjeva po Richteru.
Klatno
Taipei 101 je zgrada u Tajvanu, koja ima 101 kat i u sebi sadrži klatno. U slučaju potresa i pokretanja zgrade se pokreće kugla teška više oko 700 tona i tako neutralizira njene pokrete.
Ispuhani zračni jastuk
Japanci su, pak, razvili gradnju kuća na ispuhanim zračnim jastucima, koji se napušu u trenutku potresa. Skeptici kažu da takve kuće ne bi izdržale jači potres, a i da je to previše skupo.
Imitacija paukove mreže i vlakna dagnji
Super snažni materijali koji se nalaze u prirodi, poput paukovih mreža i vlakna dagnji mogli bi inspirirati iduću generaciju ideja u gradnji zgrada sigurnih od potresa.
Paukove mreže snažnije su od čelika, a mogu se savijati i rastezati bez da puknu. Vlakna nalik kablovima koje imaju plave dagnje (rastu uz obale Nove Engleske) drže ta stvorenja vezana za podvodne stijene tako čvrsto da im ni najjači valovi ništa ne mogu.