ZNANSTVENICI ZABRINUTI: /

'Zemlji će se uskoro dogoditi nešto što nije već 100.000 godina!'

Image
Foto: AFP

Znanstvenici upozoravaju da bi Arktik mogao ostati bez morskog leda ove ili već sljedeće godine, što je jedna od najvidljivijih posljedica globalnog zatopljenja.

8.6.2016.
11:50
AFP
VOYO logo

Satelitske snimke koje je napravila Služba za snijeg i led SAD-a početkom lipnja pokazuju da je trenuačtno pod ledom površina od 11,1 milijun četvornih kilometara, što je za oko 1,5 milijuna četvornih kilometara manje od 30-godišnjeg prosjeka.

Za usporedbu, ta je površina šest puta veće od površine Velike Britanije, piše Independent.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najnoviji podaci

Peter Wadhams, profesor sa Sveučilišta u Cambridgeu, smatra da ćemo već ove godine u rujnu imati manje od milijun četvornih kilometara pod ledom, a moguće je da se morski led potpuno otopi. Ako se to ne dogodi ove godine, sljedeće sigurno hoće, smatra on.

Profesor Wadhams, koji je voditelj Grupe za fiziku polarnih oceana na Cambridgeu, kaže da su najnoviji podaci uglavnom premašili njegova "kontroverzna" predviđanja, koja je dao prije četiri godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Image
PRILAGODBA OKOLIŠU: /

Kako bi se ljudi mogli razvijati ako se globalno zatopljenje nastavi

Image
PRILAGODBA OKOLIŠU: /

Kako bi se ljudi mogli razvijati ako se globalno zatopljenje nastavi

"I dalje ostajem pri tome da arktički led i može nestati, odnosno, imati površinu manju od milijun četvornih kilometara u rujnu ove godine", kaže.

"Čak i ako se led i ne povuče u potpunosti, vrlo je vjerojatno da će ovo biti rekordno niska godina. Uvjeren sam da će površina pod ledom biti manja od 3,4 milijuna četvornih kilometara, što je trenutačno najniža zabilježena površina pod ledom.

"Mislim da postoji razumna vjerojatnost da bi se mogao spustiti do milijun ove godine, a ako to neće biti ove godine, bit će sljedeće", uvjeren je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Središnji dio Arktika i Sjeverni pol bez leda

Većina preostalog leda unutar Arktičkog kruga bit će zarobljena između bezbroj otoka uz sjevernu obalu Kanade.

Posljednji put je Arktik bio bez leda prije oko 100.000 do 120.000 godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Brzo zatopljenje polarnih regija povezano je s ekstremnim vremenskim događajima, kao što su "cikloni-bombe", poplave u Velikoj Britaniji i tornada u SAD-u koji udaraju izvan sezone tornada.

I sjeverna je obala Rusije bez morskog leda, koji obično odvaja vodu koja se nalazi ispod i tako je zadržava hladnom. Leda nema više od godinu dana, zbog čega je more znatno toplije nego prije.

Znanstvenici koji prate stakleničke plinove poput metana, koji je nekoć bio zamrznut na morskom dnu, kažu da sada stiže u mjehurićima na površinu po alarmantanoj stopi.

Prema jednoj studiji profesora Wadhamsa i suradnika, koja je objavljena u časopisu Nature, to može dovesti do prosječnog porasta globalne temperature od 0,6 stupnjeva Celzijevih u samo pet godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"To bi bio vrlo, vrlo ozbiljan skok globalnog zatopljenja", kaže profesor Wadhams, dodajući da je i sama pomisao na to "zastrašujuća".

Manje leda također znači da je površina Zemlje tamnija, tako da apsorbira više Sunčeve energije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Kada se morski led povlači, to mijenja cijelu situaciju. Ljudi imaju pravo biti zabrinuti zbog povlačenja morskog leda i nestanka uglavnom zbog svih tih drugih posljedica", dodao je profesor Wadhams.

'A političari i dalje lopataju ugljen'

Led je obično na najnižoj razini u rujnu, a ponovno počinje rasti kada nastupe zimski uvjeti.

Ugledni klimatolog dr. Peter Gleick kaže da "nema pojma" jesu li predviđanja profesora Wadhams točna.

"Ako nije u pravu, ova vrsta projekcije dovodi do klimatskog skepticizma i oni koji negiraju klimatske promjene na toj osnovi mogu kritizirati cijelu znanstvenu zajednicu", dodaje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, dr. Gleick ističe da je profesor Wadhams u pravu kada diže uzbunu zbog rastućih temperatura u polarnoj regiji, rekavši da je "iznimno uznemirujuće, čak u svijetu uznemirujućih vijesti o ubrzanju klimatskih promjena".

"Arktik bez leda pa čak i sa samo manje leda, dovodi do globalnih posljedica na klimu i ekosustave. A što je najvažnije, promjene na Arktiku navještaju dramatične temeljite promjene u klimi diljem svijeta", rekao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Mi smo na odbjeglom vlaku, znanstvenici uporno zvižduću, a političari i dalje lopatom ubacuju ugljen u lokomotivu", kaže.

Nova, rekordno niska, razina već u rujnu

Profesorica Jennifer Francis sa Sveučilišta Rutgers u SAD-u, koja proučava učinak Arktika na vremenske prilike u ostatku sjeverne hemisfere, također je skeptična oko predviđanja profesora Wadhamsa, rekavši da je "malo vjerojatno" da će se ostvariti ove godine.

Ona misli kako se to neće dogoditi sve negdje do između 2030. i 2050. godine.

No, profesorica Francis naglašava: "Definitivno vidimo vrlo neobičnu situaciju gore na Arktiku".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Leda je vrlo malo, a bilo je rekordno malih količina leda zabilježenih u siječnju, veljači, ožujku, travnju, a sada i u svibnju, tako da je ovo vrlo zabrinjavajuće", upozorava.

"Mislim da ćemo možda vidjeti novi rekord u rujnu, to je vrlo moguće", kaže.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo