Skeniranjem ljudskog mozga u trenucima dok donose odluke znanstvenici su otkrili da, kada su uključeni stres ili emocije (kao što je to često slučaj na radnom mjestu), obrasci razmišljanja se mijenjaju.
Kad smo smireni, čeone režnjeve našeg mozga vodi sporo, racionalno razmišljanje, koje se zove "hladna spoznaja".
Ali, kada smo uzbuđeni – zbog stresa, ljutnje ili čak i ljubavi – trenutna iskra, impulzivne "vruće" kognitivne odluke donose emocionalno pobuđeni limbički sustav i amigdala, koji otimaju informacije prije nego što ih frontalni režnjevi uopće stignu logički obraditi.
Istovremeno s otkrićem neuroznanstvenika kako taj sustav "vruće spoznaje" može nadvladati naš mozak, znanost je također otkrila neke načine na koje možemo "uzvratiti udarac" stresu.
Dakle, ako ste suočeni sa stresorom – bilo stvarnom osobom poput klijenta koji "dosađuje" ili apstraktnim pojmom poput financijske krize – evo što neuroznanost preporučuje napraviti prije nego se suočite sa situacijom, sve kako bi izbjegli počinjenje potencijalno skupih grešaka:
– Budite svjesni da su emocije čvrsto vezane iz promijenjeno donošenje odluka. Jednostavno imajte to na pameti i samo osvijestite da ste se "zapalili". Tako ćete se suzdržati od slanja e-pošte ili telefonskog poziva dok se stres ili bijes ne smire
– Ako ne možete "prespavati odluku", okrenite se meditaciji ili imajte neki ritual koji vam pomaže da se smirite puno brže nego što je čitava noć. Takve su stvari ključ da se vaša amigdala suzdrži od donošenja ishitrenih odluka
– Pretvarajte se da dajete savjet vašem najboljem prijatelju o tome kako se nositi sa situacijom. Kad dijelimo savjete nekome drugom, neuroznanstvenici su dokazali, naš mozak automatski koristi sustav "hladne spoznaje"
– Isto tako, potražite savjet od bliskog prijatelja o tome kako se nositi sa stresom. Oni će vjerojatno imati manje emocionalno nabijenu perspektivu od vas
"Zanimljivo, neke studije ukazuju na to da žene – često smatrane emocionalnijima od muškaraca – imaju veću vjerojatnost da će napraviti "korak unatrag" prije nego što pojure s djelovanjem u stresnim situacijama – što je još samo jedan od dobnrih razloga zašto bi tvrtke trebale inzistirati na većoj rodnoj jednakosti na vodećim pozicijama", piše dr. P. Murali Doraiswamy, profesor psihijatrije i medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Duke, gdje se bavi i znanstvenim radom na Institutu za mozak i Centru za starenje i ljudski razvoj.
