Već stvara kaos u vremenskim prilikama širom svijeta, a najnovija mjerenja otkrivaju da će učinci biti još i gori. Krivac bi mogle biti klimatske promjene, za koje je poznato kako povećavaju vjerojatnost ekstremnnog utjecaja El Nina na vremenske prilike.
El Nino je sezone 1997.-98. ubio 20.000 ljudi i prouzročio gotovo 97 milijardi dolara štete dok su poplave, suše, požari, ciklone i odroni zemlje harali svijetom. A sadašnji je El Nino već nadmašio tog u brojnim ključnim mjerama, sudeći po najnovijim brojkama koje je objavila američka Nacionalna oceanska i atmosferska agencija.
Kako nastaje?
El Nino nastaje kada se topla voda nakupljena oko Australije i Indonezije prelije istočno preko Tihog oceana prema Amerikama, donoseći sa sobom velike kiše.
Ključno za mjerenje njegovog intenziteta toplina je vode u središnjem Tihom oceanu. Godine 1997., na svome vrhuncu 26. studenog, bila je 2.8°C iznad prosijeka. Ove godine, dosegla je 2.8°C već 4. studenog, a 18. je već dosegla 3.1°C iznad prosjeka, što je najviša temperatura ikada izmjerena u ovome području.
"El Nino zajednica pažljivo promatra evoluciju (ovoga El Nina) i hoće li trenutačni razvoj događaja nadmašiti onaj iz 1997.-98.", kaže Axel Timmerman sa Havajskog sveučilišta u Honolulu. "Tjedne i mjesečne temperaturne anomalije u srednjem Tihom oceanu pokazuju da je onaj iz devedesetih već nadmašen."
Temperature u središnjem Tihom oceanu najviše utječu na globalnu atmosfersku cirkulaciju, te samim time i najveći utjecaj na globalno vrijeme, kaže Timmerman, koji je već prije upozoravao kako će ovaj El Nino biti rekordan.
Dvostruko češći
Timmerman i drugi znanstvenici pokazali su još 2013. kako u su zadnjih par desetljeća El Ninoi bili jači nego bilo kad tijekom prijašnja četiri stoljeća. Još nije sigurno da li su razog tome klimatske promjene, ali znanstvenici su pokazali kako će ekstremni utjecaji El Nina postati dvostruko češći u ovome stoljeću zbog klimatskih promjena.
Do sličnih su otkrića došli i Scot Power i njegovi kolege iz Ureda za metereologiju u Australiji pokazali su kako će klimatske promjene pojačati način na koji El Nino redistribuira padaline, što će pojačati suše i poplave.
El Nino je povezan s ekstremnim vremenskim nepogodama širom planeta. U kombinaciji s globalnim zatopljenjem, djelomično je odgovoran za to što je 2015. proglašena najtoplijom godinom ikada zabilježenom. Samo u Indiji preko 2.000 ljudi umrlo je od toplinskog udara koji je nastao zbog kašnjenja monsuna, što je rezultat El Nina.
A sada to područje ima neuobičajeno jake padaline nakon što su monsuni napokon došli, što je isto posljedica El Nina.
"Južna Indija ulazi u zimu s puno padalina nakon suhe monsunske sezone. To se događa samo nakon ekstremnih El Nina, te je potvrda da je ovaj El Nino ogroman", kaže Wenju Cai iz istraživačkog tijela australske vlade, CSIRO.
Dosadašnji napori nisu uspjeli – Veliki koraljni greben i dalje je ugrožen
Katastrofe
El Nino je vjerojatno odgovoran i za rekordne požare u Indoneziji, zbog smanjenih padalina. A na nekim otocima na Tihom oceanu, razina vode pala je toliko nisko da su koraljni grebeni postali izloženi zraku, što je fenomen poznat kao Taimasa, ili 'smrdljivi greben'. Širom planera, EL Nino je prouzročio i masovno 'izbjeljivanje koralja'.
Timmerman pretpostavlja kako će rekordni El Nino imati i rekordne učinke, od kojih mnogi tek trebaju doći. Naprimjer, hoće li doći u Kaliforniju i osloboditi je suše koja traje već mjesecima, ili će otići predaleko pa donijeti poplave, još se točno ne zna.
A jednom i kad El Nino bude gotov, neće biti vremena za odmor, s obzirom da će ga vjerojatno slijediti jaka La Nina, koja će donijeti većinom suprotne učinke na svjetsko vrijeme. Očekuje se i da će La Nine biti oko dvostruku češće u ovome stoljeću zbog klimatskih promjena.
New Scientist/Danas.hr
