Zbog njenog neobičnog stanja znanstvenici smatraju da njeni geni kriju tajnu starenja. Osim što je visoka samo 76 centimetara, nije se razvila ni mentalno, te još uvijek ima mliječne zube, prenosi Times.co.uk.
Preliminarne studije njenog DNK pokazuju da je za njenu nemogućnost rasta i razvoja kriva greška u genima zbog kojih ostatak čovječanstva stari.
Znanstvenici se nadaju da će im proučavanje njenog genoma omogućiti da bolje razumiju starenje i bolesti povezane s tim.
Brooke je prvih šest godina svog života nekoliko puta bila na rubu smrti, ali se svaki put nekim čudom izvukla. Preživjela je perforaciju čira na želudcu, moždani udar i teške probleme s disanjem, kao i tumor na mozgu, koji je na opće čuđenje liječnika netragom nestao.
Iako su liječnici pokušali njen razvoj potaknuti hormonima rasta, terapija nije polučila nikakve rezultate.
Njezini roditelji, Melanie i Howard Greenberg, imaju još tri kćeri, Emily, Caitlin i Carly, stare 23, 20 i 14 godina, koje se razvijaju posve u skladu sa svojom dobi, i sve tri su vrlo inteligentne, aktivne djevojke.
Slučaj Brooke Greenberg zainteresirao je molekularne genetičare. Uz dopuštenje njenih roditelja, tim stručnjaka pod vodstvom prof. Richarda Walkera, sa Sveučilišta Južna Florida, radi na proučavanju njenog genoma.
"Smatramo da je njeno stanje jedinstvena prilika za proučavanje procesa starenja", smatra Walker.
"Mislimo da je njeno stanje uzrokovala mutacija na genima koji kontroliraju starenje i razvoj, zbog čega se čini kao da je zamrznuta u vremenu."
"Ako uspijemo usporediti njen genom s normalnim genomom, moći ćemo otkriti koji su to geni odgovorni za starenje, što rade i kako ih kontrolirati", kaže Walker.
Ovom istraživanju prethodili su eksperimenti koji su pokazali da se životni vijek kod životinja može znatno produžiti uz minimalne promjene na samo jednom genu.
Rad je počeo s malim crvima poznatim pod imenom C elegans, koji normalno žive samo dva tjedna. Znanstvenici su uspjeli produžiti njihov životni vijek na 10 tjedana uz pomoć malih promjena na određenim genima.
Znanstvenici su otkrili da se mutacijama na istim genima kod miševa može produžiti i njihov životni vijek.
Laboratorijska otkrića poduprle su i studije na ljudima u kojima se znanstvenici fokusiraju na obitelji s dugovječnim članovima.
Nedavno je profesorica molekularne epidemiologije Eline Slagboom prikupila podatke 30.500 ljudi iz 500 obitelji s dugim životnim vijekom ne bi li otkrila metaboličke i genetske faktore koji ih izdvajaju od ostalih.
"Ti ljudi jednostavno stare sporije od nas ostalih. Njihova koža izgleda bolje, imaju manji rizik od dijabetesa i hipertenzije, a njihova sposobnost metabolizacije lipida i drugih nutrijenata je bolja. Pitanje je što kontrolira ove manifestacije sporijeg starenja", pita se ona.
"Zasad nas dokazi upućuju na to da sve to kontrolira samo par ključnih gena. Ako ih pronađemo, moći ćemo osmisliti nove terapije protiv bolesti koje donosi starenje", zaključuje Eline Slagboom.
