Prošloga četvrtka i predstavnici Boeinga patriotski su pljeskali, kao i svi u Cape Canaveralu, Baracku Obami i njegovu govoru o novoj svemirskoj strategiji Sjedinjenih Američkih Država. Sada je, međutim, jasnije da joj se Boeing najoštrije protivi. Drugi veliki američki isporučitelj raketa, Lockheed Martin, nešto je suzdržaniji, ali se također mršti, piše Večernji list.
Mnogi su kritičko pismo trojice astronauta, Neila Armstronga, Jima Lovella i Eugena Cernana, doživjeli kao glasnogovorničko u korist industrija na svemirskom i vojnom proračunu. Nagovještaje novoga plana trojica su veterana u pismu nazvali “katastrofalnim”.
"Ne idemo na Mjesec. Ondje smo bili. Ne želim dosadašnje unaprijeđene rakete. Želim novu snažnu raketu u uporabi od 2015. godine. Do 2025. spustit ćemo astronaute na asteroid, a do 2030. oni će biti u orbiti oko Marsa. Vi i ja to ćemo doživjeti", istaknuo je Obama u govoru koji mnogi ocjenjuju povijesnim, a većina prijelomnim. arti-201004160098006 Tomu se ubrzo otvoreno usprotivio i teksaški republikanski kongresnik Ralph Hall iz Odbora za znanost i tehnologiju. Mnogima je ta reakcija pokazala da iza sve galame stoje samo Boeing i Lockheed. S ukinutim programom Constellation gube unosan i spor posao. Njemu je prvi dohvatljiv cilj bio Mjesec poslije 2020. Iz tih je izvora odnedavno objavljeno mnogo sočnih opisa industrijskih potencijala na Mjesecu. Kud sad na Mars? Novu tešku raketu treba crtati iznova i dovršiti je u pet godina. Umjesto u eldorado, ona leti u neizvjesno.
Obama je posjetom rampi 40 Cape Canaverala dao do znanja da navija za male privatnike te da im prepušta i Mjesec. Ondje već 18 mjeseci uspravljena čeka prva privatna raketa Falcon 9 za ljudsku posadu. NASA je ustrajala na tome da potpuno nadzire njen prvi test. Tvrtka SpaceX internetskog bogataša Elona Muska dopremila ju je na Floridu sa svog otoka, ali ondje njezino prvo pokusno ispaljivanje odgađaju iz tjedna u tjedan. Novi je rok početkom svibnja. arti-201004140130006 Let sadašnjim raketama Boeinga i Lockheeda čovjek ne može preživjeti jer su građene samo za lansiranje robotskih letjelica (i nuklearnih projektila). Zato su nakon umirovljenja flote shuttlea Amerikanci prisiljeni letjeti ruskim Sojuzima. Ranije ovoga mjeseca NASA je s Roskozmosom potpisala ugovor za let sljedećih šest astronauta i za to je platila 306 milijuna dolara.
Najveći je apsurd što se upravo republikanci zalažu za jaku državnu svemirsku agenciju, a protiv privatne inicijative u svemiru. I radije za suradnju s Rusima, nego za raketu vlastitog privatnog poduzetnika. Dobar tehnički razlog za zagovaranje Sojuza je što je u 40 godina njome izvedeno više od 1750 lansiranja bez ijedne greške, ističe Večernjak.
