Afrička skupina u ponedjeljak je zaprijetila prekidom summita o klimi u Kopenhagenu da bi poslije podne ipak nastavila rad pošto je dobila jamstvo da će se udovoljiti njihovu zahtjevu i donijeti odluka o nastavku Protokola iz Kyota.
Kako je prenijela njemačka agencija dpa, afričke zemlje prekinule su rad jer su strahovale da bogate države nastoje izbjeći preuzete obveze o smanjenju emisija stakleničkih plinova.
Pregovori se odvijaju na dva kolosijeka. Prvi je posvećen nadopuni Protokola iz Kyota, kojim je 1997. godine propisano bogatima da smanje emisije stakleničkih plinova, a drugi sporazum takvu bi obvezu proširio na sve zemlje, čak i one koje nisu nikada prihvatile Kyoto, kao što su Sjedinjene Države."Siromašne zemlje žele da skup završi tako što će bogate zemlje jamčiti da će uvelike smanjiti emisije stakleničkih plinova", rekao je Jeremy Hobbs iz humanitarne udruge Oxfam International.
Poslijepodnevna sjednica nastavljena je u 15 sati pošto je danska predsjednica konferencije Connie Hedegaard obećala da će dio razgovora biti posvećen isključivo Protokolu iz Kyota.
Pregovori se odvijaju na dva kolosijeka. Prvi je posvećen nadopuni Protokola iz Kyota, kojim je 1997. godine propisano bogatima da smanje emisije stakleničkih plinova, a drugi sporazum takvu bi obvezu proširio na sve zemlje, čak i one koje nisu nikada prihvatile Kyoto, kao što su Sjedinjene Države.
Izaslanici iz 53 afričke zemlje, predvođeni Alžirom, prekinuli su rad prijepodne i zahtijevali da plenarna sjednica bude posvećena Kyotu. Optužili su Dansku, domaćina skupa, da zanemaruje Kyoto.
Rad je nastavljen pošto je Hedegaard "obećala da će se unijeti dvije odluke (u konačni sporazum); jedna odluka u Protokol iz Kyota, a druga u konvenciju" o klimi Ujedinjenih naroda, rekao je za agenciju AFP Etienne Massard Makaga iz Gabona.
"Ne možemo pristati da ubijete Protokol iz Kyota, jer bismo time pristali da ubijete Afriku", rekao je jedan izaslanik iz Malija.
Posljednjih nekoliko ljeta lad u Arktičkome moru dramatično se stanjio, što znanstvenici objašnjavaju učinkom globalnog zatopljenja koje dvostruko brže podiže temperature na sjevernom polu nego na drugim dijelovima Zemlje.Kyoto je do danas jedini važeći međunarodni sporazum koji propisuje obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova koji su najodgovorniji za globalno zatopljenje.
Istovremeno borac protiv klimatskih promjena Al Gore rekao je na UN-ovoj klimatskoj konferenciji u Kopenhagenu kako novi podaci pokazuju da bi ledeni pokrov na Arktiku mogao nestati u roku pet do sedam godina.
Bivši američki potpredsjednik pridružio se ministrima vanjskih poslova Norveške i Danske u predstavljanju najnovijih izvješća o topljenju leda na Arktiku.
Posljednjih nekoliko ljeta lad u Arktičkome moru dramatično se stanjio, što znanstvenici objašnjavaju učinkom globalnog zatopljenja koje dvostruko brže podiže temperature na sjevernom polu nego na drugim dijelovima Zemlje.
Gore je rekao da je u nedjelju razgovarao sa stručnjacima koji su rekli kako "posljednji podaci sa 75 postotnom vjerojatnošću govore da bi se cijeli ledeni pokrov mogao otopiti u idućih pet do sedam godina".
Prethodni članci:
arti-200912140448006
arti-200912120147006
arti-200912130014006
