Novi dokazi ukazuju na to kako je potpuno moguće da je naš Sunčev sustav prije puno vremena imao superzemlju - klasu velikih planeta s masom i do 10 puta većom od mase Zemlje, ali manju od plinovitih divova poput Jupitera ili Neptuna.
Japanci pronašli 'superzemlju' , šest puta veću od naše (VIDEO)
Naš je Sunčev sustav pomalo neobičan po tome što ne sadrži niti jednu superzemlju, koje su izgleda dosta česte po našoj galaktici. No neki znanstvenici misle da znaju zašto je tomu tako - naša superzemlja je, ako je ikada i postojala, došla preblizu Suncu i pala u njega.
Ako su u pravu, ta bi hipoteza mogla ujedno objasniti zašto je područje svemira unutar orbite Merkura, planeta najbližeg Suncu, tako prazno. Superzemlja bi na svome jednosmjernom putu prema Suncu sa sobom pokupila sav svemirski otpad.
"Jedini (fizički) dokaz da da su se superzemlje mogle formirati u našem Sunčevom sustavu je nepostojanje ničega u području s druge strane merkurove orbite, čak niti obične stijene", rekla je astrofizičarka Rebecca Martin sa Sveučilišta u Nevadi, Las Vegas.
"Tako da su se mogle formirati tamo, kupeći sa sobom sav postojeći materijal, a zatim su pale u Sunce", kaže.
Kako bi shvatili kako to da naš Sunčev sustav nema niti jedne superzemlje, Martin i njeni kolege pomoću računala simulirali su kako nastaju ti veliki planeti. Mogu se formirati na dva načina - ili blizu zvijezde u svome solarnom sustavu, u kojem slučaju postanu jako gusti, ili daleko od svojih zvijezda, kada su manje gusti.
Ako je superzemlja stvarno postojala u našem Sunčevom sustavu, mogla je nastati od protoplaneternog diska - plinovitih i stjenovitih ostataka koji okružuju zvijezdu. Ovisno o uvjetima unutar diska, u 'mrtvoj zoni' u u kojoj ima malo ostataka oni se mogu početi spajati, od čega potencijalno može nastati novi planet.
"Veličina mrtve zone mora biti dovoljno velika da traje koliko i cijeli disk", objašnjava Martin. "Kako različiti sustavi imaju mrtve zone različitih veličina, formacija unutarnjih dijelova nije moguća u svim sustavima".
A s dovoljno gravitacije, novoformirani planet koji nastaje toliko blizu svoje zvijezde mogao bi biti usisan ravno u nju, ostavljajući za sobom prazno područje svemira.
Nema načina za provjeriti je li ova hipoteza točna, ali radi se o fascinantnoj ideji, a buduća će istraživanja jednoga dana možda biti u stanju riješiti ovu misteriju.
