Nevladina, neprofitna organizacija Hrabri telefon uz podršku Ministarstva socijalne politike i mladih te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta danas je organizirala okrugli stol na temu Prevencija cyberbullyinga: što su nas djeca naučila.
Istaknuto je kako je svako peto dijete primilo uvredljive poruke putem Facebooka, a njih čak 15 posto neželjene poruke seksualnog sadržaja. Oko 16 posto djece su bili žrtve provaljivanja u račune na društvenim mrežama.
Također je istaknuto kako 68 posto djece ima profile na društvenim mrežama prije 13. godine, a 78 posto njih nema nikakva pravila o sigurnom korištenju interneta unutar obitelji. Čak 84 posto ispitanih ima Facebook aplikaciju na mobitelu.
"U zadnjih devet godina, od kada provodimo istraživanja, raste broj djece koja koriste internet, a svako peto dijete primilo je uvredljivu poruku", navela je ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba Gordana Buljan Flander.
"Istraživanje je pokazalo da je kod djece koja su doživjela cyberbullying, ali i onih koji su ga počinili, ima više simptoma depresivnosti, tjeskobe i neprihvatljiva ponašanja nego kod djece koja u tome nisu sudjelovala", istaknula je Buljan Flander.
"Počinitelji cyberbullyinga su anonimni, anonimnost povećava okrutnost prema žrtvi, a dramatičnost povećava i veliki broj osoba koji to mogu vidjeti, ondnosno pročitati. Kako se može osjećati dijete čije su fotografije u negativnom kontekstu objavljene na Facebooku, a što je vidjelo 20-ak tisuća posjetitelja", upitala je Buljan Flander ističući da je prevencija ključna, da se i roditelji i škole moraju uključiti kako bi se cyberbullying spriječio, a djeca zaštitila.
"Trebamo reagirati, umjesto promatrati. Roditelji paze s kim im se djeca igraju u parku, a često zaboravljaju paziti koga im dijete preko interneta 'poziva u svoju sobu'", ustvrdila je Buljan-Flander.
Hrabri telefon već deset godina provodi program Sigurniji internet, a uz brojne aktivnosti krenuo je i u snimanje spotova i aplikacija namijenjenih korištenju društvenih mreža i savjetima djeci i roditeljima.
Na okruglom stolu putem skypea sudjelovala je i profesorica Helen Cowie iz Velike Britanije navodeći da su istraživanja na uzorku od 23 tisuće djece iz zemalja EU-a pokazala da je njih pet posto jednom tjedno izloženo cyberbullyingu.
Uzroci cyberbullyinga mogu biti problemi u odnosima među djecom, prekid prijateljstva, ljubavnog odnosa, može doći i zbog zavisti, netolerancije itd. Posljedice su, navela je Cowie, osjećaj nedostatka neprihvaćenosti, osamljenost, nisko samopoštovanje, depresija.
Ističući kako pasivno prihvaćanje cyberbullyinga nije dobro, Cowie je poručila da je najbolja obrana od takvih stanja kada se djeca mogu povjeriti roditeljima ili bliskoj osobi.
"Dali smo djeci oruđe u ruke, ali im nismo dali nikakva pravila, niti im rekli kako se internetom koristiti. Problem je kod cyberbullyinga što je publika neograničena. Uvrede na Facebooku čitaju na stotine, tisuće djece. To nije kao ruganje na igralištu, pred 20 djece, kada dijete može otići. Od cyberbullinga ne može se pobjeći ni doma", obrazložila je Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba.
Nasilje preko interneta, u svijetu poznato kao cyberbullying, opći je pojam za svaku komunikacijsku aktivnost cyber tehnologijom koja se može smatrati štetnom kako za pojedinca, tako i za opće dobro. Tim oblikom nasilja među vršnjacima obuhvaćene su situacije kad je dijete ili tinejdžer izloženo napadu drugog djeteta, tinejdžera ili grupe djece, putem interneta ili mobilnog telefona.
