Žene u Europskoj uniji zarađuju u prosjeku 16,4 posto manje nego muškarci, a ta razlika kreće se od manje od 5 posto u Sloveniji do više od 20 posto u Estoniji, Austriji, Češkoj i Njemačkoj, dok u Hrvatskoj iznosi 7,4 posto, objavio je u četvrtak Eurostat, u povodu Međunarodnog dana žena 8. ožujka.
Žene i muškarci na tržištu rada ne razlikuju se samo po plaći nego i po poslu koji obavljaju. Iako žene čine 46 posto ukupno zaposlenih, podzastupljene su među menadžerima među kojima ih je samo trećina, po podacima za 2013.
S druge strane, znatno više žena radi kao administrativno osoblje, u uslužnim djelatnosima i trgovini, čineći gotovo dvije trećine zaposlenih u tim sektorima.
Žene isto tako češće rade na povremenim poslovima ili poslovima sa skraćenim radnim vremenom, 31,8 posto prema 8,1 posto za muškarce.
"Europa si ne može dopustiti da nedovoljno koristi potencijal 50 posto svoje populacije. Iako jednake prilike za žene i muškarce postaju stvarnost više nego ikad prije, još se mnogo toga može učiniti. Za svaki euro koji u Europi zaradi muškarac, žena i dalje zaradi samo 84 centa. Žene su i dalje podzastupljene na čelnim pozicijama u poslovnom svijetu i politici. A najgore od svega, svaka treća žena doživjela je fizičko i spolno nasilje. To je neprihvatljivo", kazala je europska povjerenica za pravosuđe, potrošače i rodnu jednakost Vera Jourova.
Po podacima Eurostata za 2013., razlike u plaći između muškaraca i žena manje su od 10 posto u Sloveniji (3,2 posto), Malti (5,1 posto), Poljskoj (6,4 posto), Italiji (7,3 posto), Luksemburgu (8,6 posto), Rumunjskoj (9,1 posto) i Belgiji (9,8 posto). I Hrvatska je u toj skupini sa razlikom između muškaraca i žena od 7,4 posto.
Države s najvećom stopom zaposlenosti žena obično su one s velikim udjelom žena zaposlenih sa skraćenim radnim vremenom. Švedska, Njemačka, Danska, Nizozemska i Austrija imaju stope zaposlenosti žena veće od 70 posto, od čega ih više od 30 posto radi sa skraćenim radnim vremenom. Iznimke u tom pogledu su Finska i Estonija, koje imaju visoku stopu zaposlenosti među ženama od preko 70 posto i mali udio rada sa skraćenim radnim vremenom. U Hrvatskoj, stopa zaposlenosti žena iznosi 52,8 posto, od čega ih 6,3 posto radi sa skraćenim radnim vremenom.
Kad je riječ o mirovinama, razlika između žena i muškaraca u EU iznosi prosječno 38,5 posto, a u Hrvatskoj 25,5 posto (podaci za 2012.).
