ZAGREB - Iako je zapadna civilizacija u posljednjih nekoliko desetljeća puno napravila na mijenjanju položaja žena u politici i društvu, ne možemo biti zadovoljni s ulogom i ravnopravnosti žene u društvu, rečeno je danas na tribini "Žene u hrvatskom društvu i politici", koju su Nacionalni forum i HSLS organizirali povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena.
"I Hrvatska je učinila niz pozitivnih društvenih promjena i donijela niz pozitivnih zakona, no žene još uvijek nisu ravnopravne", istaknuo je predsjednik Nacionalnog foruma NikicaGabrić.
Naglasivši da rezultati popisa stanovništva iz 2011. govore da su prvi put u povijesti žene u Hrvatskoj obrazovanije od muškaraca, ustvrdio je da društvo kakvo smo stvorili ne ostavlja ženi priliku da nakon obaveza na poslu ima slobodno vrijeme kada bi se mogla baviti politikom.
Žene u politici su manje agresivne, puno su lojalnije i predanije svojem poslu, rekao je Gabrić te kao primjer dobre prakse, odnosno dobre zastupljenosti žena u politici naveo Švedsku, Norvešku, Finsku i Dansku.
Članica predsjedništva Nacionalnog foruma MonikaBegović iznoseći usporedbu zastupljenosti žena zastupnica u Europskom parlamentu i Hrvatskom saboru, kazala je kako je karakteristično za postkomunističke zemlje da zbog rada na imidžu, u Europski parlament šalju više žena nego što ih imaju u nacionalnim parlamentima.
Tako je primjerice u Mađarskoj zastupljenost žena u nacionalnom parlamentu 8,5 posto, dok ih u Europskom parlamentu imaju 40 posto.
Omjer naših zastupnika u Europskom parlamentu je ravnomjerno raspoređen između muškaraca i žena, 50:50 posto, dok je zastupljenost žena u Hrvatskom saboru prema rezultatima zadnjih parlamentarnih izbora 25 posto.
Pomak je ipak napravljen, 1992. je u Saboru sjedilo 5,8 posto žena, 1995. sedam posto, 2000. 22,5 posto, 2007. 20,26 posto žena, rekla je Begović.
Što se tiče zastupljenosti žena u nacionalnim parlamentima drugih postkomunističkih zemlja članica EU - Bugarska, Češka i Estonija, primjerice, imaju oko 22 posto žena, Rumunjska 11 posto, Slovenija 13 posto, a Slovačka 15 posto žena u parlamentima.
Rast prosjeka žena u Europskom parlamentu izražen je od kada su započeli neposredni opći izbori, danas ih je u Parlamentu 35 posto dok ih je 1979. bilo 16 posto, naglasila je Begović.
Bivša predsjednica Vlade JadrankaKosor ocijenila je iznesene brojke lošima, dodavši kako predstoji puno posla na području mijenjanja položaja žena u društvu i politici.
"Dobar dio smatra da su žene pridošlice u politici, ukras demokracije te da je politika rezervirana za muškarce", kazala je Kosor dodavši da žene danas radije podupiru muškarce u politici jer su odgojene na način da misle da je to prostor za muškarce.
Unatoč dobrom zakonodavstvu, žene su diskriminirane na tržištu rada, primaju niže plaće za iste poslove te manje mirovine, navela je.
Kosor je upozorila da niti Strategija za ravnopravnost spolova za Vijeće europe od 2014. do 2017. Ureda za ravnopravnost spolova neće biti implementirana niti primjenjena sve dok Hrvatska ne ostvari gospodarski rast.
