Sredinom studenog 1988. godine prvi sovjetski svemirski brod "Buran" krenuo je na svoj prvi let što je ujedno bio i prvi let orbitalnog svemirskog broda bez posade u povijesti. No, unatoč tome, Sovjeti su morali odustati od Burana čime je on postao posljednji veliki projekt SSSR-a.
Naime, američki inženjeri su još tijekom sedamdesetih došli do zaključka kako jedokratni svemirski brodovi više nemaju smisla te su krenuli u rad na letjelicama koje mogu odradit svoj posao u svemiru i potom se vratiti na zemlju. Tako su i nastali space shuttleovi. Iza cijelog programa stajala je ideja da se takve letjelice mogu višestruko koristiti no pokazalo se da je svaki let svemirskog broda koštao oko 1,5 milijardi dolara, te je program na koncu ugašen 2011. godine javlja Russia Beyond.
People walk close to one of the Soviet era space shuttles Buran installed in a museum at Russian-leased Baikonur cosmodrome in Kazakhstan on April 18, 2017. (Photo by Kirill KUDRYAVTSEV / AFP)
U mnogo toga je bio napredniji od američkog shuttlea
Iako je Buran izgledom sličio američkim shuttleovima, vjeruje se da je bio puno napredniji jer su sovjetski inženjeri učili na američkim greškama te na Buranu odmah primjenjivali poboljšane metode. Naime, Buran je u orbiti mogao boraviti duplo dulje od američkih letjelica (oko 30 dana), te je mogao nositi 30 tona tereta dok je američki mogao nositi 6 tona manje. U Buran je ujedno stalo i 10 kozmonauta dok je u američke shuttleove stalo samo njihovih 7 kolega. Najveći napredak koji je Buran donio razvoju svemirske tehnologije jest automatsko ateriranje što su i dokazala na njegovom prvom i posljednjem letu.
Iako je Buran predstavljao golemi iskorak u istraživanju svemirske tehnologije, s financijskog aspekta bio je to golem teret za sovjetsku blagajnu. CIjeli projekt je koštao oko 16 milijardi rubalja što je ekvivalent iznosu kojeg su tada trošili za izgradnju u razvoj čitavih gradova. Jeftinijim se pokazalo koristiti jednokratne rakete/nosače tipa Sojuz ili Proton, piše Russia Beyond.
Neslavni kraj
"Ispostavilo se da svemirski brod za višekratno korištenje zapravo i nije bio podesiv da se višekratno koristi. Već poslije prvog leta imao je puno pukotina, a pogonskom dijelu je bio neophodan kapitalni remont", napisao je svojevremeno jedan od suidonika projekta Buran, Stanislav Aksjonov.
Postojala je ideja da Buran nastavi rad kao svemirski bombarder, međutim, krajem Hladnog rata više ni za to nije bilo potrebe.
Inače, napravljeno je pet primjeraka Burana, a danas su očuvana samo dva. Jedini koji je otišao u svemir skončao je ispod konstrukcije hangara na kozmodromu Bajkonur koji se urušio na njega.
