Istraživanje agencije za istraživanje tržišta
GfK provedeno u prosincu prošle godine
o povjerenju u neke institucije, pokazalo je kako 53 posto
ispitanika nema povjerenje u medije, dok im je
povjerenje iskazalo samo 21 posto ispitanika, što je vrlo
malo i govori da mediji stoje jako loše, rečeno je danas na
tribini Hrvatskog novinarskog društva (HND) na temu Zašto se
novinarima (ne)vjeruje?.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 1.000 ispitanika starijih
od 15 godina na području cijele Hrvatske, a rezultat istraživanja
jednak je rezultatu istraživanja provedenom 2011., kada su mediji
na skali od jedan do sedam ocjenjeni ocjenom 3,3.
Najmanje povjerenja u medije imaju Zagrepčani - s ocjenom od 3,1,
dok najviše povjerenja u medije imaju stanovnici Like - 3,9 i
Istre - 3,7.Povjerenje u medije najniže je bilo u lipnju 2012.
godine, kada je povjerenje iskazalo 18 posto ispitanika.
"Kada se pogledaju rezultati istraživanja, može se vidjeti da
građani više vjeruju medijima nego političkim strankama,
parlamentu, sudstvu i drugima, ali i da je povjerenje u
institucije na 'niskim granama'", rekao je predsjednik Vijeća
GONG-a, politolog Berto Šalaj.
"Zašto bi mediji bili kvalitetniji od društva u kojem djeluju",
upitao je.
"Javnost vjeruje nekim medijima, a nekima ne", istaknula je
Andrea Milat, novinarka
Novosti i suosnivačica prve medijske
zadruge u Hrvatskoj koja je ponovno pokrenula izdavanje hrvatskog
izdanja Le Monde Diplomatiquea.
Ocijenivši kako je ideologija oglašavanja i tržišta utjecala na
smanjenje povjerenja u medije, Milat je napomenula da kod takvih
korporacijskih medija upravo ta ideologija ograničava slobodu
novinara i novinarstva. Smatra da veću slobodu imaju mediji koji
ne ovise o oglašavanju i čiji vlasnici ne izvlače korist.
"Novinarstvo, uz tehnološku revoluciju treba i redefinirati svoju
ulogu", rekao je novinar i kolumnist Večernjeg
lista i ugašenog tjednika
Forum, Marinko
Jurasić.
Smatra kako je internet novinarstvo narušilo vjerodostojnost
medija te je kao veliki problem u svim medijima istaknuo
'svaštarenje', "čija je prva žrtva vjerodostojnost". Ocjenjuje
kako je problem i medijska nepismenost te da bi trebalo ljude
educirati da budu sposobni iščitavati novine. Jurasić također
drži kako javni i privatni i neprofitni mediji mogu biti
neovisni, da vlasništvo nije važno, ali da je najbitnije
poštivanje civilizacijskih i profesionalnih normi te pluralizam
medija.
"Mislim da postoji niz procesa koji su doveli do narušavanja
povjerenja u medije, a kolateralne žrtve tih procesa bili su
kvalitetni novinari", zaključila je Đurđica
Klancir.
Istraživanje provedeno na uzorku od 1.000 ispitanika starijih od 15 godina na području cijele Hrvatske pokazalo je kako 53 posto ispitanika nema povjerenje u medije, dok im je povjerenje iskazalo samo 21 posto ispitanika.