Zašto je opasno Mrsićevo 'volontiranje za 1.600 kuna'?

Budući da je nezaposlenost mladih u Hrvatskoj u ožujku ove godine dosegla neslavni rekord od 51.6 posto, Vlada je valjda konačno shvatila kako mora donijeti učinkovitije mjere. Naravno, uz malo gurkanje Europske unije.

Nakon potpune propasti mjere zapošljavanja kroz stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, koja je prije svega bila namijenjena privatnom sektoru, a u konačnici su je u dvije trećine slučajeva koristi državni i javni sektor, Vlada nastavlja istim tragom. No, stručnjaci i stručnjakinje iz civilnog sektora upozoravaju na opasnosti ovakvih mjera!

"Ta mjera posebno pogađa žene, s obzirom da se takvi 'poslovi' nude većinom u humanističkim znanostima, u kojima je zastupljen veliki broj žena – odnosno u javnom sektoru koji fenomenalno zloupotrebljava situaciju egzistencijalne besperspektivnosti mladih ljudi. Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa krade perspektivu i budućnost mladim ljudima, te egzistencijalno prisiljava iste da pristaju i prihvaćaju bez suvišnih pitanja", istaknula je bivša sindikalistkinja Jagoda Milidrag Šmit na tribini Mlade žene i tržište rada, koja je održana u petak.

"Stručno osposobljavanje, dakle, nije potpuno nova mjera, već je bila namijenjena prvenstveno ljudima koji su trebali položiti stručni ispit. Ono što se dogodilo Mrsićevom intervencijom jest da je ta mjera izašla iz sfere HZZ-a, što je na samome početku bio naočigled pozitivan korak. No, dolaskom nove vlasti, dolazi i do zabrane zapošljavanja u javnome sektoru, te javna uprava koristi tu mjeru od mizernih 1.600 kuna kako bi popunila i zaobišla zakon koji je sama donijela. Čak dvije trećine mladih koji su zaposleni kroz ovu mjeru stručno se osposobljava, odnosno radi za sramotnih 1.600 kuna u državnom  i javnom sektoru. Ta mjera je, dakle, bila namijenjena privatnom sektoru, koji je istu trebao iskoristiti radi poboljšanja mjere zapošljavanja mladih ljudi, no koji je očito nije prepoznao kao takvu, te je nije iskoristio", pojasnila je Mirela Travar iz Mreže mladih Hrvatska.

Dakle, iako je svima jasno kako je Mrsićeva mjera 'volontiranja za 1.600 kuna' doživjela potpuni krah, vladajući se ne daju i nastavljaju s ovom mjerom tvrdeći kako su 'uspješno zaposlili oko 10.000 mladih'. No, osim što ova mjera realno ne zapošljava mlade, ona snižava cijenu rada na tržištu i samo produbljuje problem - umjesto da zaposli nezaposlene, njome se ugrožava socijalna egzistencija dvostrukog broja ljudi – onih koji su zbog nje izgubili posao i onih koji su zbog nje 'zaposleni'.

Prema pisanju Jutarnjeg lista, Vlada namjerava dignuti naknadu za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa sa mizernih 1.600 kuna na 2.300 kuna. Osim toga, navodno će se 'volonterima i volonterkama' plaćati i troškovi prijevoza do posla.

Zbog sve većeg iskorištavanja ove mjere zapošljavanja mladih, dolazi i do sve većeg rasprostiranja prekarnosti rada u čitavoj Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Glavna karakteristika prekarnosti je nesigurnost – rad na određeno vrijeme, povremeni i privremeni rad -  i niska ili nikakva radna prava i zaštita. To su sezonski radnici, radnici na crno, slobodnjaci koji žive od honorara, oni koji obavljaju povremene poslove preko raznih agencija, stručnjaci koji rade po projektima. Dok se u počecima prekarni rad predstavljao kao emancipacijski jer je značio veću mobilnost, fleksibilnost, odabir radnog modela koji vam najviše odgovara, što je trebalo poticati motivaciju i kreativnost radnika, u praksi se pokazalo da je fleksibilnost tek druga riječ za nesigurnost, da se takav netradicionalni oblik rada zapravo ekonomski eksploatira, a da radnici umjesto motivacije osjećaju beznađe, pojasnila je novinarka Barbara Matejčić.

Bitno za istaknuti jest kako se baš ovakvi oblici rada javljaju u vremenima krize te uništavaju čitave genaracije kako bi kapitalizam ostao na životu.

Osim toga, piše Jutarnji, od 1. srpnja tako ćemo na raspolaganju imati 60 milijuna eura, a od 2014. do 2020. više od milijardu eura za zapošljavanje mladih. Riječ je o programu koji se zove Garancija za mlade, a taj dokument svaka država članica kreira prema svojim specifičnostima. Hrvatska će u tom programu imati 10 novih mjera kojima će pokušati smanjiti broj nezaposlenih mladih ljudi koji su sada evidentirani na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.