No, ta otvorenost sa sobom nosi i rizike. Nekoliko je stvari koje se nikako ne bi smjelo iznositi na mrežama, jer će samo dati ideju lopovima kako da opljačkaju te korisnike. Točnije, šest osobnih detalja mogu ljubitelje društvenih mreža stajati posla, dovesti do pljačke stana, prevare u osiguranju te krađe identiteta, piše Liderpress.
Prva stvar koja se nikako ne treba obznaniti svima jest točan datum i mjesto rođenja. Ukoliko netko želi može javnim učiniti dan i mjesec rođenja, ali ne i godinu jer to može dati trag hakerima koji će tako primjerice doći do korisnikovih podataka koji će im olakšati i pristup njegovim financijama. Također, točan datum i mjesto rođenja uvelike pomažu i u otkrivanju nečijeg matičnog broja građana, osiguranja itd.
Gotovo da nema boljeg načina za pozivanje lopova u kuću od objava poput 'Tjedan dana Londona! Odmor iz snova!' Otkrivanje detalja svog putovanja i izbivanja iz kuće druga je stvar koju nikako ne treba učiniti vidljivom baš svima. Također, fotografija s putovanja puno je pametnije objaviti nakon povratka.
Kućnu adresu isto tako treba zadržati za uži krug ljudi. Više od 40 posto ljudi objavljuje svoju adresu, 65 posto nije niti pokušalo blokirati neznance na mrežama, a čak 60 posto ne može sa sigurnošću utvrditi poznaju li sve svoje 'prijatelje'.
Ako netko mrzi svoj posao, vara u poreznoj prijavi, smatra da se lake droge trebaju legalizirati jer ih i sam koristi, Facebook ili Twitter nisu mjesta na kojima bi se trebao ispovijedati. Poslodavci sve više priznaju da koriste društvene mreže kada zapošljavaju, ali i otpuštaju. Naime, jedna je studija pokazala kako je osam posto poslodavaca otpustilo radnike zbog 'zlouporabe' društvenih mreža.
Ukoliko netko ima internet račune morao je nekoliko puta odgovoriti na različita sigurnosna pitanja, poput imena ljubimca, majčinog djevojačkog prezimena ili nadimka iz srednje škole, pa nije preporučljivo takve 'tragove' dati svima na uvid. To im bitno olakšava 'provaljivanje' lozinki.
Nema potrebe niti otkrivati svoja rizična ponašanja - jurnjavu automobilom, ekstremne sportove ili loše prehrambene navike. Naime, osiguravajuće tvrtke sve više 'prate' svoje klijente i na društvenim mrežama, a iako još nema učinkovitog načina prikupljanja tih podataka, tehnologija ubrzano napreduje.
Prethodni članci: arti-201201040683006 arti-201107210231006 arti-201111030377006 arti-201104260675006 arti-201106130447006
