One ne vole kad ih se zove osobama s posebnim potrebama, njihove su potrebe svakodnevne. No, njihove šanse na tržištu rada mnogo su manje.
"Uvijek se gleda da bi zdrava osoba mogla biti produktivnija od osobe u invalidskim kolicima ili osobi koja se teže kreće", kaže prodavačica ortopedskih pomagala Marijana Blažanović.
Anđa je to opovrgnula. Usprkos deformitetu desne šake, na svome radnom mjestu referentice u Hrvatskoj lutriji brzo se snašla.
"Mi moramo pokazati da možemo jer kada u to uspijemo uvjeriti okolinu onda nema previše problema, ali prvo moramo sebe uvjeriti", jasna je AnđaGarić.
Marijana koja ima dijagnozu paraplegije kaže da poslodavci često zanemaruju to da se osobe s invaliditetom puno više trude.
"Mislim da bi svaki poslodavac trebao osobi s invaliditetom dati priliku da se dokaže. Mi smo u poziciji da se moramo duplo više dokazivati od neke zdrave osobe", žali se Marijana.
Novi zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom uvest će kvotno zapošljavanje osoba s invaliditetom. Time će se, ističe ministar, omogućiti zapošljavanje 40 tisuća osoba na koje se još uvijek gleda kroz stereotipe.
"Onaj stereotip da slijepe ili slabovidne osobe mogu raditi samo na telefonskoj centrali, što je potpuno van pameti i mi želimo te stereotipe promijeniti", kaže MirandoMrsić.
A tko se neće mijenjati, može se i pravno procesuirati.
"Imamo zakon o suzbijanju diskriminacije gdje se može govoriti o izravnoj diskrimanciji na osnovi invaliditeta i osoba koja to krši treba završiti na sudu i za to odgovarati, a ne da se olako to shvaća", kaže savjetnica pravobraniteljice za osobe s invbaliditetom BrankaMeić.
Inače, više od 2 posto nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje su upravo osobe s invaliditetom.