umjetna oplodnja /

'Zakon je human, žao mi je ako nekoga vrijeđa'

Image
Foto: RTL

U novom zakonu ostaje odredba da će dijete začeto medicinski pomognutom oplodnjom moći nakon 18. godine saznati tko su mu biološki roditelji. Pitanje zamrzavanja zametaka tek je djelomično riješeno.

5.7.2012.
12:00
RTL
VOYO logo

Konačni prijedlog Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, Vlada je u četvrtak poslala Saboru na drugo čitanje.

Novi zakon, ocijenio je ministar zdravlja Rajko Ostojić, jedan je od najboljih medicinskih zakona, koji svima koji to trebaju omogućuje medicinski potpomognutu oplodnju u Hrvatskoj.

Također je dodao kako su i europski liječnici ocijenili ovaj prijedlog zakona odličnim.

"Misija je vrlo jednostavna - omogućiti pomoć sukladno najsuvremenijim europskim zakonima", kazao je.

Dakle, ako liječnik procijeni i žena starija od 42 godine može biti podvrgnuta postupku umjetne oplodnje, kao i osobe lišene radne sposobnosti.

"Vjerujemo da je ovaj zakon human i progresivan. Žao nam je ako nekoga to vrijeđa, ali ovo je naš program. I ovo je dio programa koji smo najavili i koji provodimo, bez želje da ikoga ponizimo i da bilo koju vrijednost, ako hoćete i biblijsku, stavimo u drugi plan", poručio je premijer Zoran Milanović.

U novom zakonu ostaje odredba da će dijete začeto medicinski pomognutom oplodnjom doniranom spermom, jajnom stanicom ili rođeno nakon donacije zametka moći nakon 18. godine saznati tko su mu biološki roditelji, a pravi roditelji dužni su mu do 18. rođendana reći istinu o njegovu podrijetlu, prenosi Jutarnji list.

"Neanonimnost donora je u skladu s Konvencijom o pravima djeteta, koja izrijekom navodi da dijete ima pravo znati tko su mu roditelji, koliko god je to moguće. Mi smo potpisnici Konvencije i smatramo da je se moramo držati i u ovom dijelu", kazali su iz Ministarstva zdravlja.

Međutim, iako su sve države Europske unije potpisnice ove Konvencije, samo njih šest propisuje obvezatnost poznatog donora i to su u pravilu države u kojima donacija uopće nema. Dakle, rijetko tko će se usuditi donirati svoj genetski materijal i riskirati da mu/joj se za 18 godina pojavi mlada osoba na vratima.

Pitanje zamrzavanja zametaka tek je djelomično riješeno. Unatoč snažnom protivljenju Crkve, zamrzavanje zametaka je dozvoljeno. No vladajući se ipak nisu usudili ići korak dalje i propisati način njihova uništenja, čime smo mi, prema nama dostupnim podacima, jedina država koja će čuvati neiskorištene zametke zauvijek.

Naime, prijedlog Zakona kaže kako će se višak zametaka koji se neće vratiti u maternicu žene, a smije ih se vratiti najviše dva, odnosno tri kod žena starijih od 38 godina, zamrznuti i čuvati o državnom trošku pet godina. Nakon tog roka, par može zatražiti čuvanje od još pet godina na svoj trošak. Što će se dogoditi sa zamecima nakon tih deset ili pet godina, ako se par više nikada ne javi - nije propisano.

Par koji ne želi iskoristiti svoje zametke za vlastito potomstvo može ih donirati obostrano neplodnim parovima.

Na prijedlog saborskog Odbora za ravnopravnost spolova, iz prijedloga Zakona je izbačen stavak koji je osobama koje su promijenile spol zabranjivao odlazak na MPO 'zbog zaštite dobrobiti djeteta'. Naime, ta zabrana je bilo izravno kršenje ljudskih prava.

Stoga, sada žene koje mijenjaju spol i u Hrvatskoj mogu promijeniti dokumente i postati muško bez operacije, ako žive u drugom rodu i uzimaju hormone.

Ako u budućnosti požele roditeljstvo, mogle bi prestati uzimati hormone, fizički opet 'postati žene', začeti i roditi. Takvih je primjera muškaraca koji su rodili u svijetu bilo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo