Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando
Mrsić, koji se ovih dana bori s nezadovoljstvom
sindikata, radnika i
istovremeno predano vodi unutarstranačku kampanju za prvog
čovjeka SDP-a Zagreb, potvrdio je za Soundset kako Vlada odustaje od
uvođenja financijski uvjetovanog otkaza.
"Vlada nije pokrenula pitanje ugovaranja plaća pravilnikom o
radu. To su tražili sindikati, jer je to akt poslodavca. Kad se
to dogodi, možete napraviti dvije stvari – pognuti glavu i
prihvatiti, ili odbiti i otići na burzu. Ali to se tada tretira
kao vaš otkaz. Nemate pravo na otpremninu, naknadu s burze niti
sudsku zaštitu. Mi smo krenuli u izmjene, no onda se postavilo
pitanje što poslodavac može napraviti ako radnik ne pristane.
Zato smo išli na opciju da radnik može dobiti otkaz, s tim da
radnik onda ima prava. Otkaz je poslovno uvjetovan, dobit će
otpremninu i naknadu s burze, a ima pravo i tužiti poslodavca",
pojasnio je Mrsić.
"Međutim, stav poslodavaca i sindikata bio je usuglašen.
Poslodavcima to odgovara, a sindikati, iako su to inicirali, su
se povukli. Vlada je pristala ako su se socijalni partneri
dogovorili, pogotovo jer je to bio njihov prijedlog. Financijski
uvjetovanog otkaza neće biti i sve ostaje po starom", nastavio
je.
Upitan zašto se inzistira na uvođenju fleksibilnog radnog
vremena, ministar rada je odgovorio kako 'možemo zaboraviti na 8
sati dnevo rada, 8 sati odmora i 8 sati spavanja'.
"Želimo omogućiti poslodavcima tu mogućnost, s tim da to
radnicima moraju najaviti mjesec dana unaprijed. Bit će pod
kontrolom inspektora rada i bit će ograničeni na četiri mjeseca.
Prosjek mora biti 40 sati tjedno, sve ostalo ide u prekovremene.
A kazne za kršenje radnog vremena su drastične", istaknuo
je.
"Podjela na 8 sati odmora, 8 sati rada i 8 sati spavanja u
današnje se vrijeme može zaboraviti. Nekad se mora raditi i 56
sati tjedno, no ne cijelu godinu", naglasio je.
Budući da se ove jeseni namjerava promijeniti više od deset
zakona iz resora Ministarstva rada, radništvo i sindikati su
zabrinuti kako takve izmjene vode u dodatno osiromašenje i
nesigurnost.
"Mi smo birokratska zemlja, sa zakonima u kojima jedan tvrdi
jedno, a drugi to poništava. Mi smo zato krenuli u izmjene toliko
zakona odjednom, da budu usklađeni. S druge strane, tu je taj
odnos prema investitorima da oni žele zaraditi. Normalno da žele,
nisu došli da propadnu. Zato je sad u Saboru Zakon o strateškim
investicijama. Dolaskom na vlast, iako nam je od bivše vlade
najavljeno da su investicije spremne, ispostavilo se da je
spreman bio samo Plomin C, sve ostalo
bilo je u fazi ideje", iznio je svoj pogled na situaciju.
