Novo ruho šibenske tvrđave sv. Mihovil djelom je financirano iz
IPA predpristupnog fonda Europske unije.
"Dobiveno je zapravo milijun eura bespovratnih sredstava - to je
oko 60 posto iznosa cijelog projekta", izjavila je Gorana Barišić
Bačelić, voditeljica Odjela za upravljanje objektima
fortifikacijskog sustava.
Iz grada poručuju kako je procedura bila duga i komplicirana, ali
se isplati javiti.
"Vi možete napraviti jednu super priču, prijaviti i dobiti
sredstva koja sami ne biste imali", poručuje Matija Bumbak,
Pročelnik za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj.
Potpredsjednik Vlade misli da je u korištenju EU fondova
napravljeno sve što se moglo. U dvije i pol godine dogovorili su,
kaže, oko 500 milijuna eura novih projekata u odnosu na 250
ugovorenih u posljednje četiri godine mandata HDZ-a. Ubrzali su i
isplatu.
"Mi smo isplatili iz nacionalnog fonda negdje 300 milijuna
vrijednosti projekata, dok smo zatekli isplaćenih negdje 130
milijuna isplaćenih u protekle 4 godine", kazao je potpredsjednik
Vlade Branko Grčić.
Iskorištenost predpristupnih fondova dignuta je s 37 na 78 posto,
a prema transakcijama s Europskom komisijom, u prvih pet i pol
mjeseci Hrvatska je u plusu 740 milijuna kuna, dok je lani
zabilježen višak od 136 milijuna kuna. Hrvatska je do sada uz
pomoć fondova uzela milijardu eura, ili 65 posto svih sredstava
na raspolaganju.
"Dobro smo koristili fondove, koristit ćemo ih još bolje. Tu smo
među boljim državama. Bez obzira što se s vremena na vrijeme
pojavi neki članak koji ljude sludi", izjavio je premijer.
I HNS misli da se Hrvatska odlično snašla, ali da može i bolje.
Treba se ugledati u Španjolce, poručuje potpredsjednica
Vlade.
"Njihova preporuka je bila - imajte dvostruko ili trostruko
projekata od onoga kolko imate novaca. Jer neće vam svi proći i
to je najefikasniji način", smatra potpredsjednica Vlade i
ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
Nije bitno koliko se uzme nego za što i je li to potrebno
poručuju stručnjaci. Uz to država prijave ocjenjuju po
redoslijedu zaprimanja što je jedanko načelu tko prvi, njegova
djevojka, upozorava neovisna konzultantica za EU fondove Ariana
Vela.
"Novac se troši dok se ne potroši da tako kažem i ako je vaš
poštanski službenik bio brži pa ste vi poslali u 8:01 ići ćete u
evaluaciju prije nego nekto tko je u isto vrijeme bio u
pošti".
Veću iskorištenost fondova koče neujednačeni kriteriji provjere,
nedovoljno obrazovani službenici, netransparentni natječaji koji
se često mjenjaju, nejasne upute, ali i apsurdi poput
ovoga:
Jedna tipična projektna prijava sadržava čak 12 dokumenata koje
sve morate poslati poštom budući da ne postoji elektronički oblik
prijave. Takvu praksu ima samo još 5 članica država EU.
Pred Hrvatskom je sedmogodišnje razdoblje u kojem može povući
više od 11 milijardi eura iz strukturnih fondova. Grčić upozorava
da će se učinci investicija iz tog programa vidjeti tek za dvije
do 4 godine. Uz to:
"Ta sredstva moći će se koristiti tek kada budu usvojeni
operatvini programi za novo financijsko razdbolje, a taj proces
programiranja je u toku u cijeloj Europi", dodaje Grčić.
Kod nekih očito brže nego u Hrvatskoj.
"Jedna Poljska ih ima 22 i već sada su oni usvojeni. Poljska već
sada može koristiti novac za 2014. godinu što Hrvatska neće moći
do sredine 2015. godine", dodaje Vela.
Inače, od milijardu eura iz IPA-a predpristupnog fonda dostupnih
Hrvatskoj, unatoč visokom postotku ugovorenih projekata, do sada
je isplaćeno manje od 50 posto dostupnog novca.
Jedna od prednosti članstva u Uniji su i strukturni fondovi. No prednost se lako može pretvoriti u nedostatak ako u proračun Unije uplaćujete više nego što dobivate pomoću fondova. Kukuriku koalicija, oboružana statistikama, kaže kako su, za razliku od HDZ-a, iskorištenost fondova znatno podigli, ali ponavljaju da će se prvi učinci osjetiti tek za nekoliko godina. Stručnjaci pak upozoravaju - već sada kasnimo u povlačenju sredstava.