Hrvatski sabor u srijedu je zasjedanje započeo stankom na zahtjev više klubova po različitim temama.
Boro Grubišić (HDSSB) i Branko Vukšić (Klub nezavisnih ljevičara) stanku su u ime svojih klubova zatražili zbog najavljenih štednji po agencijama.
Ivan Šuker (HDZ) je stanku zatražio zbog "novonastale situacije oko deficita", Nansi Tireli (Hrvatski laburisti) zbog "rušenja dostojanstva radnika u Purisu testiranjem na poligrafu", a nezavisni zastupnik Damir Kajin zbog novih trošarina i Raiffeisen štedionica.
Saborska oporba izrazila je sumnju u iskrenost Vladine namjere da smanji broj agencija i tako ostvari uštede.
To je virtualni plan štednje, ustvrdio je Boro Grubišić (HDSSB) podsjetivši da su vlade, bivše i sadašnja, ustrojile 184 agencije, zavoda i fonda čiji su godišnji rashodi poslovanja 67 milijardi kuna. Ako su im toliki rashodi, koliki su im prihodi i tko ih financira, što zapravo rade neke agencije, jesu li one samo mjesta za uhljebljenje podobnih, zanimalo je Grubišića nakon saborske stanke.
Nezavisni zastupnik Branko Vukšić Vladu proziva da "građane povlači za nos", u četvrtoj godini mandata radi mini-reformu agencija zbog "packi iz Europe". U brojnim agencijama, uvjeren je, sjede nesposobni stranački uhljebi, koje stranke nisu uspjele smjestiti u saborske klupe.
Premijera Milanovića optužio je da se ulaguje biračima. "Kaže kako mu ne pada na pamet reforma javne uprave i lokalne samouprave, a imamo 556 jedinica - te veličine nema u svijetu", rekao je Vukšić.
Ivan Šuker (HDZ) podsjeća da je vladajuća većina u Saboru usvajala zakone kojima su dizani koeficijenti čelnicima fondova, zavoda i agencija. "A sad govorimo da su te plaće previsoke", čudio se Šuker.
Podsjetio je i na odluku prethodne, HDZ-ove vlade, da ni jedna plaća direktora i čelnika agencija i zavoda ne može biti veća od 16 tisuća kuna. "Ta je odluka kasnije izmijenjena samo za čelnike trgovačkih društava u vlasništvu države koji se nalaze u nekoj tržišnoj utakmici. Postavlja se pitanje gdje je nestala ta odluka", pitao je.
Laburistica Nansi Tireli upozorava na slučaj upućivanja radnika na detektor laži u tvornici Puris u Svetom Petru u Šumi, tvrdi da to pokazuje da smo došli na "dno radničkih prava".
Poslodavac si je uzeo za pravo da radnike stavi na detektor i vidi jesu li mu lojalni, i to oni radnici koji rade za prosječnu netu plaću od 2700 kuna, rekla je Tireli, ogorčena što nitko nije reagirao, pa ni Hrvatska udruga poslodavaca.
Takvi slučajevi tjeraju nas da razmislimo kakve zakone donosimo, rekla je kolegama i predložila da se od Vlade zatraži da hitno Saboru uputi zakon o mobingu, kako bi se zaštitilo temeljno ljudsko dostojanstvo radnika.
Spomenuto postupanje osudio je i Damir Kajin (Istarski demokrati).
Oporbeno je pravo kritizirati i nadzirati Vladu, ali od toga bi korist morali mati i građani, pa predložite akte o temama koje spominjete, poručio je zastupnicima predsjednik Sabora Josip Leko.
Nezavisni zastupnik Damir Kajin izjavio je da su Raiffeisen štedionice, koje su u Hrvatskoj djelovale bez dozvole Hrvatske narodne banke (HNB), oštetile brojne hrvatske građane zbog čega netko mora odgovarati.
"Zbog štete koju su pretrpjele njihove banke – Raiffeisen i Hypo, Austrijanci ustaju sudskim tužbama i utjeruju dugove od ljudi koji su bili na čelu tih institucija, a hrvatske pravne institucije ne čine ništa i dopuštaju da naši građani propadaju, kao što su dopuštali da se građane lihvari i da ih se na temelju krajnje dvojbene prakse austrijskih štedionica pljačka", poručio je Kajin s konferencije za novinare.
Ustvrdio je kako su u tome Austrijancima svesrdno pomagali bivši Ured predsjednika i HNB.
"Svi se slažemo da kredite valja vratiti, ali s razumnom kamatom, a ovdje je u nekim slučajevima kamata dosezala i iznose od preko 30 posto. Interesantno da su ovdje lešinarile austrijske štedionice koje nisu imale odobrenja HNB-a i svaki takav posao treba doživjeti ništavnim. Međutim očigledno da pojedinci u Hrvatskoj to brane", rekao je Kajin.
Iznio je pritom podatke austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova da trenutno ima 2955 otvorenih kredita štajerskih Raiffeisen banaka sa hrvatskim zajmoprimcima. Nenaplaćeni iznosi su 280 milijuna eura, oko 75 posto zajmoprimaca je u zaostatku s plaćanjem, a prosječan iznos kredita je 100.000 eura.
Prisilnim dražbama do sada su Raiffeisen banke kupile 226 nekretnina, i to djelomično za minimalnu cijenu na dražbi. Preprodali su 66 nekretnina, a provodi se 60 prisilnih iseljenja, izvijestio je Kajin.
Osvrnuo se i na ponašanje Hypo banke u Istri. "Ako je ukupna šteta koju je ta banka pričinila Hrvatskoj oko četiri milijarde eura, na Istru otpada između polovice i trećine tog novca", tvrdi Kajin.
Austrijske poslovne banke i štedionice su se do 2010. prema hrvatskim građanima odnosile onako "kao što nisu ni kolonizatori u Africi ili konkvistadori u Južnoj Americi" prema tamošnjem stanovništvu, smatra Kajin.
