Preozbrazba agrikulturnih površina u šumske jedan je način pojačanja kišnih razdoblja i borbe protiv klimatskih promjena, ističe novo istraživanje koje dostupnost vode navodi kao jedno od najvažnijih čimbenika klime, uz temperaturu, piše ScienceAlert.
Prema računalno generiranim modelima temeljenima na stvarnim podacima, autori studije zaključuju kako bi "realističan scenarij reforestacije, uz mjere opreza" bio dovoljan za povećanje oborina tijekom ljeta u Europi za 7,6 posto godišnje.
Podaci se temelje na ideji preobrazbe 20 posto dostupne zemlje, pri čemu bi dodatna kiša padala ne samo na šume već i dalje, posebice u ljetnim mjesecima.
"Naši rezultati pokazuju da bi reforestacija mogla pokrenuti značajne promjene u Europi", napisali su autori istraživanja.
Ipak, dobre vijesti dolaze s upozorenjem - jače oborine tijekom zime diljem kontinenta mogle bi se pojačati u područjima pretvorenima u šume. Svakako činjenica na koju treba obratiti pozornost u budućnosti.
Iako istraživanje ostavlja mnoga pitanja otvorenima, a rezultati se temelje na procjeni podataka, autori nastoje pozornost skrenuti na važnost i utjecaj koju promjene strukture zemlje i okoliša imaju dugoročno.
Dodavanje više drveća u okoliš gotovo je uvijek dobra ideja, no valja napomenuti kako nijedna solucija nije toliko efikasna kao smanjenje plinova koji se otpuštaju u atmosferu. Drugim riječima, smanjivanje emisije štetnih plinova trebalo bi biti prioritet.
"Nadomještanje izgubljenih šuma nikada neće kompenzirati emisije plinova od izgaranja fosilnih goriva", poručio je klimatolog Wim Thiery.
