Globalni gubici zbog prirodnih katastrofa u 2020. godini popeli su se na nevjerojatnih 210 milijardi dolara (82 milijarde bilo je osigurano), daleko veći iznos od onoga u 2019. godini kada je iznosio 166 milijardi dolara, piše reosiguravajuće društvo Munich RE.
Od požara, poplava, ekstremnih temperatura do potresa, sve to doprinijelo je ogromnim štetama koje su nastale u svijetu. Sve u svemu, neosigurani dio gubitaka uzrokovanih prirodnim katastrofama iznosi oko 60 posto. Najskuplja prirodna katastrofa dogodila se u Kini, velike poplave zbog monsunskih kiša uzrokovale su 17 milijardi dolara štete, a samo dva posto bilo je osigurano.
Rješenja za osiguranje u takvim slučajevima, bilo da se donesu kroz privatni sektor ili u obliku privatno-javne suradnje mogla bi pomoći da se svijet vrati što prije u normalu. Porazna je i činjenica da su prirodne katastrofe prošle godine odnijele 8 200 života.
Nastavljaju se ekstremne vrućine
Pet godina nakon Pariškog sporazuma, u 2020. se nastavio niz iznadprosječno toplih godina. Globalna srednja temperatura 2020. bila je za 1,5 stupnjeva viša od predindustrijskih razina.
U regijama sjeverno od Arktičkog kruga temperatura je naglo porasla. Na području sjevernog Sibira dogodili su se veliki šumski požari, a temperatura je bila i veća od 30 stupnjeva.
Gdje su najveći gubici?
Od deset najskupljih katastrofa, šest ih se dogodilo u SAD-u. Najrazornija katastrofa svakako je bio uragan četvrte kategorije Laura. Ukupni gubitak iznosio je 13 milijardi dolara, od kojih je 10 milijardi bilo osigurano.
Sezona uragana u sjevernom Atlantiku bila je hiperaktivna s 30 oluja, od kojih je čak 13 svrstano pod kategoriju uragana. Dakle, srušen je rekord iz 2005. godine (28 oluja, od kojih je 15 uragana).
Grmljavinske oluje i ekstremni požari
U središnjem SAD-u jedna od najskupljih katastrofa bile su tzv. derecho oluje koje su najgore pogodile saveznu državu Iowu, a uzrokovale su ukupno 6,8 milijardi dolara štete.
Nažalost, SAD su prošle godine pogodili i rekordni požari zbog kojih je mnoštvo stanovništva moralo biti evakuirano. Samo Kalifornija je zabilježila 9600 požara. Ukupni gubici u zapadnim zemljama SAD-a zbog požara popeli su se na 16 milijardi dolara, od kojih je 11 milijardi bilo osigurano.
Poplave
Prirodne katastrofe u Aziji su ipak uzrokovale manje štete nego prethodne godine, unatoč tome što je Kina, zbog monsunskih ljetnih kiša, predstavnik najvećeg individualnog gubitka u cijelom svijetu. Sveukupni gubitak 2020. u Aziji iznosi 67 miliijardi dolara (2019. 77 milijardi dolara).
Brojke u Europi 'nasreću' niže
Brojke u Europi ipak su nešto niže pa je tako ukupni gubitak iznosio 12 milijardi dolara od kojih je 3,6 milijardi bilo osigurano. Lokalni ekstremni gubici, koji su tipični za jesensko razdoblje, bili su uzrokovani jakim kišama na mediteranskim obalama Francuske i Italije, a poplave su nanijele štetu brojnim domovima, mostovima i cestama.
Jedna katastrofa izravno je utjecala i na Hrvatsku, a to su razorni potresi iz ožujka i prosinca prošle godine. Potres koji se dogodio 29. prosinca bio je najjači zabilježen u posljednjih 140 godina. Epicentar magnitude 6,4 bio je u blizini Petrinje. Brojni građani ostali su bez domova, a potres je odnio i sedam života. Materijalna šteta iznosi 1,8 milijardi dolara.
