Proljeće 2021. polako nam stiže svome kraju, barem onom klimatološkom. Naime, klimatolozi čisto iz praktično-matematičkih razloga uzimaju drukčije datume za početak i kraj godišnjih doba. Za proljeće se tako uzimaju ožujak, travanj i svibanj.
Ovogodišnje proljeće u najmanju ruku je manje toplo nego to mnogi očekuju. Štoviše, vrlo će vjerojatno u većem dijelu zemlje biti označeno kao hladnije od prosjeka, a ponegdje i kišnije.
No, krenimo redom.
Nakon blage zime, uslijedio je jedan normalno hladan ožujak. Zadržala se relativna hladnoća, a česti prodori vlage s Atlantika nisu dozvolili prijevremeno zagrijavanje. Taman, kad smo pomislili da je hladnoća iza nas, zima nas je propisno ošinula repom u travnju, ponegdje kao nikada do sada. Naime, snijeg do obale i orkanske udare bure se mogu očekivati, ali uslijedilo je nakon toga rekordno hladno jutro. Minusi do obale i otoka, a jakog mraza je u unutrašnjosti bilo u nekoliko navrata sve do potkraj mjeseca. Ne čudi stoga hladna i vrlo hladna ocjena travnja, a najpogođeniji su bili poljoprivrednici, koji se od štete prouzrokovane mrazom oporavljaju i danas. Osobito na krajnjem sjeveru zemlje gdje bilo i manjka sunca.
U svibnju grijanje atmosfere kreće inače intenzivnije, ali ga, kao i u ožujku, prekidaju česti frontalni poremećaji. Kiše su u prosjeku u kopnenom području jače i češće, a ove je godine zbog česte južine bilo i više naoblake. Ono malo vrlo toplih, krajem prvog desetodnevlja i prvog vrućeg dana, možemo zahvaliti upravo vjetru s juga, neposredno pred pogoršanje, a njih nije nedostajalo. Posljedica je to naleta svježijeg i vlažnog zraka sa Atlantika, koji je podrijetlom iz polarnih područja. Srećom po voćke, loze i poljske usjeve imali smo samo jednu epizodu sa slabijim mrazom početkom mjeseca, „ledeni sveci“ su bili blagi prema nama. No, najviša temperatura je samo u Zagrebu iz dana u dan čak šest puta naglo pala za više od 5 °C i u tome se najbolje očituje promjenjivost vremena.
Svibanj 2019. bio je i hladniji
Svibanj 2021. bit će posvuda hladniji od prosjeka, no to i nije toliko neuobičajeno. Ako pogledamo samo malo unatrag, u 2019., tadašnji 5. mjesec bio je znatno hladniji i kišovitiji od ovogodišnjeg. Uostalom, brojne su pučke izreke koje govore da je za poljodjelstvo, ukoliko isključimo pojavu mraza, povoljno da je svibanj hladan. Možda bi točnije bilo: nije poželjno da bude topao ili pretopao. Raslinje je još u razvoju i visoke temperature mogu prouzročiti velike štete.
Za razliku od svibnja, ako pogledamo proljeće u svojoj cjelini, za Jadran treba bolje upregnuti svoje sjećanje jer posljednje ovako hladno je bilo još 2004. godine. Na kopnu su manje neuobična, ali posljednje ovako je bilo pred 8 godina. Ako gledamo samo prosječnu minimalna temperaturu za ova tri proljetna mjeseca u Zagrebu (4,7 °C), posljednji put hladnije je bilo samo davne 1982. g.
No, pred nama je nešto stabilniji i sunčaniji tjedan u kojem će se temperature vratiti u okvire prosjeka i najaviti se čini se toplije dane i sezonu. Ljeto, u cjelini, ne bi trebalo biti ekstremno, ali očekujemo poneki ekstrem. Bit će svakako iznadprosječno toplo, osobito u kolovozu.
