Znanstvenici su već svjesni činjenice da se oceani ubrzano zagrijavaju, a razina mora raste. No, to nije sve. Zahvaljujući satelitskim snimkama, danas u nam na raspolaganju podaci prikupljeni tijekom tri desetljeća o tome kako se brzina površinskih morskih struja mijenja, piše Science alert.
Ako biste promatrali ocean iz ptičje perspektive, uočili biste zanimljiva kružna kretanja u vodi koja se nazivaju morski vrtlozi (ocean eddies). Protežu se na dužini između 10 i 100 kilometara i to po čitavom oceanu. Dakako, neka područja posebno su bogata takvim vrtlozima.
Kako pomažu sateliti?
Ta područja uključuju Golfsku struju u Atlantiku, Kurošio struju u zapadnom dijelu Tihog oceana i Istočnoaustralsku struju. Morske struje sastavni su dio gibanja oceanske vode. Struja 'prenosi' toplu i hladnu vodu s jednog područja na drugo.
Morske struje utječu na čimbenike poput razine saliniteta, temperature, hranjivih tvari te općenito utječu na oceanske uvjete na regionalnoj, ali i na globalnoj razini.
Jedan od načina na koji se prati kretanje na površini oceana jest specijaliziranim satelitima koji kruže oko Zemlje. Iako kruže na visini od nekoliko tisuća kilometara, mogu detektirati promjenu razine mora od samo nekoliko centimetara. Pomno analizirajući te podatke, znanstvenici su primijetili jasnu promjenu u snazi morskih struja. Ove promjene nikad prije nisu bile otkrivene.
Koristeći podatke dostupne u razdoblju između 1993. i 2020. godine, znanstvenici su došli do saznanja da ona područja koja su bogata vrtlozima, postaju još bogatija. Najveću promjenu primijetili su u Južnom oceanu, poznatom kao žarište sadržaja topline u oceanu i skladištenju ugljikovog oceana.
Zašto je ovo važno?
Morski vrtlozi igraju značajnu ulogu za klimu time što reguliraju izmjenu i prijenos tople i hladne vode, ugljika i hranjivih tvari.
Uloga vrtloga jako se podcjenjuje u kontekstu predviđanja razine grijanja planeta. Ovo istraživanje naglašava koliko je neophodno uključiti i njih u klimatske projekcije.
