Dotrajala stolarija, fasada u raspadu, star sustav grijanja,
slika je najstarije osječke škole sa 635 učenika, koja je uz to i
energetski neučinkovita. Godišnji limit troška za grijanje već je
premašen.
To je jedna od brojnih javnih zgrada kojima slijedi energetska
obnova jer njihovu neučinkovitost, kaže ministar graditeljstva
IvanVrdoljak, plaća
država.
"Mi se danas ponašamo kao pijani milijarderi i trošimo tri do
četiri puta više energije nego razvijene EU zemlje. Grijemo nebo,
svemir, što god to bilo", rekao je ministar graditeljstva.
Zato Ministarstvo ima plan. Cilj je potrošnju toplinske energije
starih zgrada, koja iznosi do 250 kwh, nakon obnove srezati na
maksimalno 80. Razlika u trošku iskoristit će se za otplatu
kredita HBORU ili europskim bankama koje će financirati
obnovu.
Priča ide ovako: Vlasnici obnovu svojih zgrada predlažu
ministarstvu, koje bira odgovarajuće. Centar za praćenje
poslovanja energetskog sektora na javnom natječaju odabire
ponuđača.
Izradu projektnih zadataka plaća ministarstvo, a izrađuju ih
stručni timovi. Tjedno će se otvarati između 10 I 20
natječaja.
Dosad je izrađeno 78 projektnih zadataka vrijednih 435 milijuna
kuna. Do kraja lipnja bit će ih 300, a do kraja godine 500. Za
obnovu je ove godine iz HBORA i investicijskih banaka osigurano
200 milijuna eura.
Obnova zgrada trebala bi djelomično pokrenuti i posrnulo
gospodarstvo, pogotovo beživotni građevinski sektor.
Na obnovu će i bolnice, fakulteti, domovi zdravlja. U
ministarstvu se hvale da to prvi takav program u zemljama Unije.
Još ga samo treba potvrditi u praksi.
Nakon mjeseci najava napokon predstavljen Vladin projekt energetske obnove zgrada u javnom sektoru. Ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak koji planira uložiti 200 milijuna eura, zaposliti firme i otvoriti nova radna mjesta počeo je vrlo skromno. S jednim vrtićem i šest škola u Varaždinu.