S obzirom da je štrajk u državnim i javnim službama, iako je bio najavljen kao neprekidan, trajao samo jedan dan i da je u njemu sudjelovao manji broj zaposlenika, Vlada je odlučila taj dan platiti svima, znači i onima koji su bili u štrajku.
Pred Vladom se našao prijedlog mjera i aktivnosti za ostvarenje politike plaća u idućoj godini. Time se za sva tri segmenta - dužnosnici, državne i javne službe, javna poduzeća - utvrđuje približno jednaka politika plaća, kazao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić.
Zamrzavanje plaća državnih dužnosnika Vlada je uredila uredbom kojom se osnovica za obračun tih plaća zadržava na ovogodišnjoj razini. Prema Linićevim objašnjenjima, to ustvari znači da će plaće dužnosnika biti oko 20 posto niže nego što se prema Zakonu o pravima i obvezama dužnosnika može isplatiti.
U vezi politike plaća u državnim i javnim službama Vladino je stajalište da one u idućoj godini budu iste kao u ovoj, odnosno da se zamrznu, te da nema nikakvih dodataka za godišnje odmore i božićnicu.
Formalno će se to provesti kroz odluku da svi kolektivni ugovori sa sindikatima državnih i javnih službi koji istječu koncem ove godine prestaju važiti, a da se za sve ugovore koji važe i za slijedeće godine pristupi procesu njihova otkaza.
Vlada je također zaključila da će formirati svoju posebnu skupinu koja bi utvrdila platformu za razgovore sa sindikatima i politici plaća u slijedeće tri godine.
Premijer Ivica Račan istaknuo je kako je jedna od Vladinih ponuda socijalnim partnerima da se dođe do sporazuma o trogodišnjoj politici plaća. U tim se razgovorima može objasniti zašto se redukcija plaća u idućoj godini, i kako bi u 2002. i 2003. plaće mogle rasti, kazao je Račan.
Vlada je zaključkom obvezala uprave i nadzorne odbore poduzeća u državnom i pretežno državnom vlasništvu da plaće u idućoj godini zadrže na ovogodišnjoj razini, te da ne isplaćuju regres i božićnicu.
Obvezuje ih također da u idućoj godini svoje administrativno i neproizvodno osoblje smanje za 10 posto, da jasno naznače racionalizaciju, te da menadžerske ugovore zaključuju samo za članove uprave.
Hrvatska vlada predlaže da se vojni rok skrati sa deset na šest mjeseci, dok bi se civilno služenje vojnog roka skratilo sa 15 na devet mjeseci.
Zaključeno je također da će se u Vladi dodatno razmotriti mogućnost izjednačavanja dužine služenja vojnoga i civilnog roka. Za to se, ili bar skraćenje civilnog služenja za još mjesec dana (na osam mjeseci), osobno zauzima i premijer Ivica Račan.
Zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljić ističe pak da bi se izjednačanjam roka javili problemi kao što su nedostatak motivacije za služenja u Oružanim snagama, te nemogućnost organizacije civilnog služenja za povećan broj zainteresiranih.
Predloženi zakon, koji bi se pred Saborom mogao naći oko 20. siječnja, primjenjivao bi se od dana objave u Narodnim novinama, no, ne bi se odnosio na osobe koje su trenutno na odsluženju vojnog roka. Njima se vojni rok, istaknuto je, može skratiti odlukama predsjednika Republike.
Skraćivanjem vojnog roka u državnom bi se proračunu godišnje uštedjelo 142 milijuna kuna.
