Postoji u tome ozbiljna odgovornost za ugrožavanje sigurnosti Republike Hrvatske, za narušavanje stanja na tržištu, za sivu ekonomiju, za podrivanje platnog prometa, monetarnog sustava i državnog proračuna, istaknuto je na današnjoj sjednici hrvatske Vlade. Stoga je Vlada zadužila ministarstva gospodarstva i poljoprivrede da do konca rujna predlože nova zakonodavna rješenja državnih zaliha, te je zatražila podnošenje prijava državnom odvjetništvu kako bi svoj dio posla obavili istražni i sudski organi.
Vlada je prihvatila izvješće o stanju državnih robnih zaliha koje će uputiti Saboru, a odustala od zaključka kojim se Saboru predlagalo osnivanje istražnog povjerenstva koje bi utvrdilo činjenice u vezi robnih zaliha. To moraju utvrditi nadležna državna tijela, istaknula je potpredsjednica Vlade Željka Antunović.
Ministar gospodarstva Goranko Fižulić izvijestio je da se od ukupnog manjka robnih zaliha od 144 milijuna kuna, 143,9 milijuna odnosi na poljoprivredno-prehrambene proizvode, a nešto više od 203 tisuće kuna na neprehrambene proizvode.
Izvanredna je kontrola tijekom svibnja i lipnja obavljena kod 148 pravnih osoba - skladištara na 163 lokacije. Kod 34 skladištara, odnosno gotovo njih četvrtinu, evidentiran je manjak i to najviše pšenice (kod 13 skladištara) te stoke (kod 10 skladištara). Od ukupnog manjka pšenice 44 posto se odnosi na tvrtku "Slavonija" iz Županje, a kod stoke se čak 78 posto odnosi na PIK Vrbovec.
Fižulić je također izvijestio da je na dan 30. lipnja u robnim zalihama bilo roba u vrijednosti 550 milijuna kuna (stalne robne zalihe 213 milijuna i tržišne 337 milijuna kuna). Na zadnji dan lipnja robne su zalihe potraživale ukupno 1,1 milijardu kuna, a njene su obveze iznosile 536 milijuna. Procjenjuje se da će se od ukupnih potraživanja naplatiti oko 20 posto, odnosno 223 milijuna kuna, a uz prihod od prodaje od 330 milijuna, ukupni se prihodi procjenjuju na 553 milijuna kuna. S obzirom na troškove skladištenja i čuvanja od 90 milijuna kuna, razlika između prihoda i troškova bila bi 463 milijuna kuna, što nije dovoljno za popunu robnih zaliha (jer bi ukupno za popunu trebalo 761 milijun kuna), izvijestio je Fižulić.
Robne su zahlihe, kako se navodi u samom izvješću, služile kreditnoj i socijalnoj politici, što je protivno zakonu, naglasio je potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Upozorio je da se zbog takvog ponašanja s robnim zalihama ugrožavala sigurnosti Hrvatske jer u slučaju rata, kaže, mi ne bi imali pšenice. Linić ističe i da su robne zalihe korištene za sivu ekonomiju, narušavanje stanja na tržištu, rušenje platnog prometa, narušavanje državnog proračuna, dok ministar financija Mato Crkvenac tomu dodaje i podrivanje monetarnog sustava. Sve je to, ocijenio je ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, dio šire priče kako su se državna imovina, sredstva poreznih obveznika, prelijevali u privatne džepove. MUP je odradio veći dio posla, i to je već na sudu, a Lučin je pozvao i druga nadležna ministarstva da podnesu prijave državnom odvjetništvu kako bi se cijela stvar ubrzala.
To je i jedan od zaključaka Vlade koja je uz to zaključcima zadužila Ministarstva gospodarstva i poljoprivrede da do 30. rujna predlože novo zakonodavno rješenje državnih robnih zaliha, te reviziju programa stalnih robnih zaliha, način njihova popunjavanja i izvore financiranja.
Izvješće o stanju državnih robnih zaliha, zaključak je Vlade, bit će dostavljeno Hrvatskom državnom saboru.
