Udruga Vjetrenjača, koju vodi bloger i informatički stručnjak
Marko Rakar, pokrenula je internetsku stranicu s registrom javne
nabave koji pokriva šezdeset tisuća ugovora o javnoj nabavi
ukupne vrijednosti od gotovo 80 milijardi kuna.
Tzv. hrvatski WikiLeaks pokrenuo je buru reakcija u medijima zbog
čega je reagirala i sama Vlada Republike Hrvatske priopćenjem
svim medijima.
"Vezano uz izradu baze podataka javne nabave od strane udruge
Vjetrenjača i gospodina Rakara, Vlada Republike Hrvatske kao i
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva podržavaju sve
inicijative koje dopunjuju mehanizme transparentnosti, a time i
mehanizme transparentnosti u sustavu javne nabave.
Stoga prvenstveno želimo demantirati navod na kraju teksta o
mogućim sankcijama za gospodina Rakara i udrugu Vjetrenjača
vezano uz izradu navedenog alata za pregled podataka o javnim
nabavama. Naime, kao što se navodi u Vašem tekstu, gospodin Rakar
je svoj alat i izradio na temelju svima javno dostupnih podataka
koji se nalaze u Elektroničkom oglasniku javne nabave Narodinih
novina, a ne na temelju ikakvih skrivenih podataka o postupcima
javne nabave i ugovorima sklopljenima temeljem njih. Sukladno
tome, svi podaci koji se spominju u tekstu dostupni su javnosti,
a tako i Vašim novinarima, već nekoliko godina kroz Elektronički
oglasnik javne nabave Narodnih novina.
Stoga je navod da se podaci o natječajima namjerno skrivaju na
web stranicama Narodnih novina u potpunosti netočan jer upravo ta
baza podataka omogućava svima besplatan i stalan pristup
podacima, a što je koristio i gospodin Rakar pri izradi svog
alata.
Dodatno, javnosti i novinarima dostupni su i drugi podaci o
javnim nabavama pojedinih naručitelja, primjerice kroz podatke o
izvršenju ugovora o javnoj nabavi koji se objavljuju na
internetskim stranicama pojedinačnih naručitelja. Ističemo da će
se primjenom novog Zakona o javnoj nabavi od siječnja 2012.
godine transparentnost dodatno pojačati, primjerice kroz obvezu
objave planova javne nabave i registra sklopljenih ugovora za
svakog pojedinačnog naručitelja.
Vezano uz navod da velik broj gospodarskih subjekata većinu svog
poslovanja temelji na poslovanju s državom ističemo da ta
činjenica ne ukazuje na anomalije u sustavu javne nabave na što
se ukazuje u tekstu budući da je država veliki kupac odnosno
generator poslova, a što se dodatno ističe u gospodarskoj krizi
pri čemu je javna nabava samo alat kojim se to ostvaruje. Takva
situacija prisutna je u većini država u kojima javna nabava
također predstavlja veliki udio u BDP-u, koji doseže čak do
16%".
Vlada Republike Hrvatske osvrnula se na medijske napise o tome kako je podijeljeno 80 milijardi kuna kroz javne natječaje.