ZAGREB - U sjeni pompozno najavljenih poticajnih mjera za poduzetnike, Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila i u Sabor poslala prijedlog izmjena Zakona o posebnim porezima na automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, kojima je radikalno smanjila porezne stope na plovila i avione.
Prema aktualnoj verziji zakona, koji je donesen prošlog ljeta u paketu s haračem na plaće i SMS poruke, ovisno o vrijednosti broda ili aviona stopa poreza može dosegnuti nevjerojatnih 63 posto i to već pri vrijednosti od 500.000 kuna, što je hrvatske proizvođače brodova u samo nekoliko mjeseci dovelo na prosjački štap.
S obzirom da visina porezna stope automatski dovodi do istovjetnog povećanja novoproizvedenog broda, prodaja odjednom preskupih domaćih barki je gotovo u potpunosti zamrla. Na to su već prilikom donošenja astronomskih poreznih stopa domaći mali brodari upozoravali, no u Vladi nisu naišli ni na zrnce razumijevanja.
Sve je to za posljedicu imalo znatno smanjenje proizvodnje te zatvaranje oko polovice radnih mjesta u ovoj industriji. Jasno, nastala je i ogromna, ali zasad neutvrđena financijska šteta.
Vlada priznala: Zbog zakona je mala brodogradnja pred kolapsom
Dok su u Vladi prilikom donošenja visokih stopa obrazlagali kako država na taj način planira zaraditi 150 milijuna kuna godišnje, u prijedlogu izmjena došlo je do obrata i sada se odjednom tvrdi da značajnijih utjecaja na situaciju u državnoj kasi neće biti.
Također, prilično neuobičajeno za Vladu, priznaje se kako je "došlo do pada broja novoregistriranih brodica i jahti" te da je "hrvatska mala brodogradnja uslijed otkazivanja narudžbi, zbog značajnog porasta ukupne cijene konačnog proizvoda, dovedena skoro do potpunog kolapsa".
Umjesto 63 posto, najviša porezna stopa iznosit će 16 posto
U prijedlogu izmjena predlažu se drugačije, znatno niže stope, a najviša bi iznosila 16 posto. Osnovica oporezivanja ostaje vrijednost plovila, s tim da se najviša stopa (16 posto) zaračunava na pet puta vrednija plovila (skuplja od četiri milijuna kuna) nego dosad.
Pitanje o tome tko će zbog svoje nepromišljenosti (ili čega već) nadoknaditi štetu za uništenje male brodogradnje i zatvaranje radnih mjesta u Hrvatskoj je, ako je za suditi prema dosadašnjim slučajevima, iluzorno postavljati.
