ŽUTA GROZNICA U HERCEGOVINI: /

'Ja sam svoje nasade obilazio puškom i pištoljem, a sad krade i mafija'

Image

Hercegovina je, čini se, pronašla svoj zlatni rudnik. Zapravo se radi o smilju u koje su ljudi masovno počeli ulagati novce jer se na njemu da dobro zaraditi

10.7.2016.
7:45
VOYO logo

Nitko ne zna koliko se točno smilja posadilo, ali neki kažu da se radi o desecima milijuna sadnica od Posušja do trebinjskog komšiluka, a pomama za još većom sadnjom krenula je kad se počelo govoriti da je njihovo ulje od smilja među najkvalitetnijima na svijetu, piše Slobodna Dalmacija.

Veliki problem lokalnim poljoprivrednicima pak predstavljaju krađe pa moraju organizirati straže kako bi zaštitili svoj urod. Navodno krade mafija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ja sam svoje obilazio puškom i pištoljem pošto sam lovac. Što ćeš ti kad mafija uleti s džipom i za sat vremena iščupa tisuću maraka smilja? Ostaneš i bez svijeta i bez biljke pa sadi novo", komentirao je za Slobodnu jedan od brojnih koji sade smilje, Moša Naletilić.

'U Siriji se sadilo smilje dok nije zaratilo'

Image

Kažu lokalci kako je posao procvjetao otkad se ISIL pojavio u Siriji. "U Siriji se prije smilje sadilo, ali je zaratilo", kratko komentira jedan od njih dok drugi kažu kako je to samo priča te da bi se njihovo smilje dobro prodavalo i bez ISIL-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Inače vrijednost ovog bilja posljednjih godina na svjetskom tržištu samo raste pa su ovi ljudi iskoristili priliku da zarade, a kad su malo zaradili onda su i to uložili u dodatni zakup zemlje te iz godine u godinu siju sve više. Dodatni plus je i to što smilje ima dvije žetve godišnje - ljetna i jesenska. Kako je smilje inače samoniklo bilje, prvo su sjeme prikupljali iz prirode, a onda su počeli proizvoditi i sadnice. njihove urode otkupljuju veliki proizvođači, otkupljivači i destilerije te ga koriste za kozmetičku industriju i medicinu.

'Od divlje biljke se radi pitoma'

Image

"Smilje je još vanbračno i u pelenama. Propisa i zakona nema, pravila se ne znaju, velika politika ništa ne rješava, a od divlje biljke radi se pitoma", komentirali su Hercegovci za Slobodnu.

"Lani je iz tone smilja bilo 2,2 kila ulja, a ove godine 1,6 kila. Ali je lanjski prinos zelene mase po stabiljici bio 200 grama, a ove godine skoro 500, ovisi o poziciji parcele, je li u polju ili u brdu", dodaje jedan od Hercegovaca, Mile Gilja. Iako je prošle godine kilogram smilja bio 5 maraka, ove godine cijena mu je pala na tri marke. No, kažu kako im opet nije loše jer im je prinos zelene mase ove godine bio puno veći nego prošle. Jedni od najvećih otkupljivača Smilja u Hercegovini su Nikola Rozić i Stipe Jukić, partneri iz ljubuške tvrtke Roing.

Otkupljivači predviđaju pad cijene

Image

"Mijenjaju se uvjeti na tržištu, prije je bila velika potražnja za smiljem, a sad je već narasla ponuda. A uključuju se veliki igrači, pripremaju se po Hercegovini plantaže na po 200 ili 300 hektara, šta mislite, kad te količine poguše ove male proizvođače... Rezultat će bit da ćemo u idućih 10 godina imat jeftino ulje. Mi se ovim bavimo odavno, ali svoje nasade povećavat nećemo, čak ćemo dio likvidirat i okretat se drugim kulturama", kazali su za Slobodnu Jukić i Rozić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo